ŠIME MARTINOVIĆ IZ VINEŽA u svom vrtu uzgaja divlje šparoge - ovom se delicijom gosti u kolovozu i rujnu

"Gotovo nitko nije vjerovao da se divlje šparoge uopće mogu uzgojiti u vlastitom vrtu", započinje svoju priču Šime Martinović iz Vineža nedaleko Labina novinarki Agrokluba Blanki Kufner. Rođeni Zadranin ovom se delicijom gosti u vrijeme kada drugi o tome mogu samo sanjati - u kolovozu i rujnu!

S obitelji već testira što s njima, kako ih preraditi, jer u planu je prava farma šparoga, a želja im je nuditi više od svježeg proizvoda, donosi Agroklub.

Hrana za careve

Tržište postoji i cijena koja se postiže je visoka zato što se divlje i pitome kvalitetom i okusom ne mogu mjeriti jedne s drugima. "Šparoge nazivaju carskim jelom jer se ne radi o svima pristupačnoj namirnici", govori Martinović za kojega je najveće bogatstvo što njegova obitelj u njima uživa i u ovo vrijeme.

Za razliku od pitome, divlja šparoga intenzivnijeg je okusa i zdravija. Sadrži mnogo vitamina i minerala: najviše kalija, fosfora, sumpora, kalcija i magnezija. Ima malo ugljikohidrata, niske je kalorijske vrijednosti te obiluje celuloznim vlaknima pa se kao dijetalno povrće preporuča dijabetičarima.

Ime joj potječe od grčke riječi "asparagus" što znači izdanak. Njeni mladi izboji u priobalnom području uobičajeno se beru u travnju i svibnju, a na kontinentu u svibnju i lipnju.

Interes postoji

Šparoga može biti komercijalna tek nakon pet do šest godina, kazuje Martinović, a do tada će ih kao uzgajivač imati dovoljno za privatne potrebe. S obzirom da se radi o dugoročnom projektu, ne preporuča da u posao ulaze oni koji žele samo profit. "Za ovo je potrebna prvenstveno ljubav prema zemlji", ističe.

Smatra da je uzgoj divljih šparoga izvrsna ideja za one koji već posjeduju voćnjake, maslinike ili barem vlastiti teren. Naime, mudro je iskoristiti razmak među stablima koja su, s druge strane, ovom povrću neophodna radi hladovine. Sve je više zainteresiranih koji mu se javljaju iz cijele Hrvatske, otkriva za Agroklub.

Uzgojem divljih šparoga stvara se dodatni prihod koji bi, u današnje vrijeme kada su troškovi u poljoprivredi sve veći, mogao biti izuzetno važan. Uvjeren je da je netko tko već ima riješeno navodnjavanje na plantaži u velikoj prednosti "jer će imati maksimalan prinos".

U planu akumulacija vode

"Šparoga je slabi potrošač hranjiva i zato može biti sporedna kultura koja nakon jednog desetljeća ima šansu postati primarna kultura“, kaže ovaj svestrani entuzijast, ali dodaje da valja paziti na kiselost zemlje, postotak humusa i još poneke detalje.

U fazi je utvrđivanja koliko im je potrebno vlage. Važno je uzeti u obzir moguće redukcije, kao ove godine u Istri, pa je jedan od njegovih sljedećih koraka izgradnja rezervoara vode. Također želi što točnije utvrditi koliki su ukupni troškovi ovakvog uzgoja te prinosi.

Martinović pretpostavlja da je ovogodišnja suša krivac što njegove šparoge ovoga ljeta nisu cvjetale te neće biti sjemenja. Uobičajeno imaju mnoštvo žutih cvjetića, muških i ženskih, a kada će cvasti ovisi i o mikrolokaciji.

Poslovna šansa

Cilj mu je širiti znanje i zainteresirati ljude za ovaj projekt u čiji je uspjeh čvrsto uvjeren. Stoga je do sada održao nekoliko druženja prilikom kojih su mnogi već prepoznali poslovnu šansu, a u planu su nove radionice i predavanja diljem zemlje.

Prisjeća se kada je na njima - u šumi - prvi puta ugledao zelene bobice. To se zbilo u Dalmaciji i upravo mu je tada sinula ideja o uzgoju. Međutim, kada se te godine vratio po zrelo sjeme, nije ga bilo. Uskoro je shvatio da se bobicama goste ptice, no nije odustajao i sljedeće je godine u naumu uspio. 

Kopirajući prirodu, ali uz dosta pokušaja i pogrešaka, s vremenom je dobio lijepe divlje šparoge u vlastitom vrtu. On je dokaz da se uz znanje i volju može sve, a od velike pomoći može biti također udruživanje proizvođača, uvjeren je.

Nekada se ovaj poljoprivrednik bavio kupinama i malinama, sada uzgaja kivi, više vrsta krušaka, šljive, nekoliko vrsta mendula, orahe, šipak, žižule, breskve vinogradarke, grožđe, smokve te razno povrće.

"Treba samo pratiti prirodu i njene procese", smatra te poručuje da prirodu moramo čuvati kako bi imali prvenstveno zdravo tlo želimo li prehraniti sve brojnije stanovništvo.

Također, poziva sve zainteresirane da dođu u Vinež vidjeti što i kako on radi.