(VIDEO) MLADI VODNJANAC Davor Cetina, zaljubljenik u biljke kojeg je posjetio i slavni britanski vrtlar Monty Don: "Mi uzgajamo biljke da traju, da postanu prave ljepotice u vašim vrtovima"

U Golubovu, selu blizu sv. Foške, skriva se pravo zeleno carstvo - Vrtlarija Kalići.

Mnogima nepoznato, ovaj je rasadnik toliko bogat biljnim vrstama, da ga prije dvije godine u svoj dokumentarac "Putovanja kroz najljepše Jadranske vrtove" uvrstio slavni Monty Don, jedan od najpoznatijih vrtlara u Velikoj Britaniji te poznati i popularni hortikulturni pisac, nakladnik i voditelj iza kojeg stoji cijeli niz snimljenih emisija na temu parkova i parkovne arhitekture, a koje na BBC-u prati milijunsko gledateljstvo širom svijeta.

Raj za zemlji stvoren od nule

Kakva je to čast shvatiti mogu samo istinski ljubitelji biljaka i prirode. Takvih je, srećom, dovoljno jer slavni Monty samo na Instagramu ima više od milijun pratitelja.

Vrtlariju Kalići, stvorio je od nule mladi Vodnjanac,strastveni  zaljubljenik u biljke - Davor Cetina. Biolog po struci, ovaj svestrani stručnjak, odlučio je svoj rasadnik otvoriti na obiteljskoj zemlji i posve je siguran da u odabiru nije pogriješio. Kako priznaje, teško da bi mogao raditi bilo koji drugi posao osim ovog, ma koliko naporno i teško ponekad bilo.

Cijela je priča, zapravo, krenula iz jedne ružne situacije kada je radio u jednom rasadniku u kojem ga nisu plaćali.

- Odlučio sam tada, ako mogu raditi za druge bez plaće, onda sigurno mogu i za sebe i krenuo s prvim biljkama, prvim sajmovima, prisjeća se.

Najveća zbirka perunika u Hrvatskoj

Vrtlarija je tijekom godina rasla i Davor s ponosom ističe kako sada, na 3,5 tisuće kvadrata, ima više od dvije tisuće raznih vrsta, a godišnje proizvede od 10 do 30 tisuća sadnica.

- Moja je ponuda nešto drugačija jer ovdje uzgajam rijetke vrste koje je teže uzgojiti i koje nisu toliko komercijalne. Da bi neke od takvih biljaka, poput primjerice kukurijeka, bile spremne za prodaju mora proći i 4-5 godina, a za neke i više, navodi nam. Pojašnjava da se najviše bazira na uzgoju trajnica, bogatoj selekciji starinskih i modernih sorta perunika, močvarnog bilja te ukrasnih trava koje se stilom uklapaju u sve vrste uređenja.

Vrtlarija Kalići pripada, pojašnjava, novijoj generaciji rasadnika; malih vrtlarija, kolekcionarima po temama ili botaničkim rodovima i porodicama, a on je specijaliziran u proizvodnji rijetkih i neobičnih vrsta.

- Naše biljke ne izgledaju uvijek sjajno i bujno, poput konfekcijskih biljaka koje možete kupiti u vrtnim i trgovačkim centrima. Svaka je drugačija te svaka ima svoju osobnost i dušu. No naše su biljke zdrave i otporne i neće vam uginuti za godinu-dvije što je jako čest slučaj kod uvezenih biljaka te kod biljaka koje se prodaju direktno iz grijanih plastenika, naglašava Davor.

Bogata privatna kolekcija rijetkih biljaka

Dio biljaka Davor prodaje (i to većinom preko web shopa), a dio je u njegovoj privatnoj kolekciji. Priča nam kako posjeduje više od 700 sorti perunika, vjerojatno najviše u Hrvatskoj. Dio ih je sam uzgojio križanjem. Perunike, koje su proglašene hrvatskim nacionalnim cvijetom, i mnogi znaju samo za ljubičastu, žutu i bijelu, dolaze, kazuje nam, u cijelom rasponu duginih boja.

Dok šećemo vrtom pogled nam pada na niski varijetet, gotovo crnog cvijeta.

- To je jedna od mojih, Kalići's black, jako zahvalna i otporna biljka, smije se Davor, izražavajući žaljenje što ih je tek mali dio trenutno u cvatu te objašnjava da vegetacija ove godine kasni nekoliko tjedana.

I tu se odmah dotičemo klime. Davor, čija posao ovisi upravo o klimatološkim okolnostima, potvrđuje da se klima itekako mijenja. Neke su sezone sušne, u nekim godinama biljke doslovno plivaju od previše kiše i vlage.

"Sve je postalo nekako ekstremno" dodaje.

Istrenirano bilje

- Ovdje se sve radi ručno, a moje su biljke posebne i po tome što su navikle na razne uvjete, od sunca do hladnoće i kiše, istrenirane su i zato otpornije. Neće klonuti kada ih presadite u vrt ili okućnicu, navodi Davor, dodajući da je njihova zelena masa čvrsta, a korijen dobro formiran i prilagođen na nove uvjete rasta te im je prelazak "iz vrta u vrt" puno manje šokantan nego onim biljkama koje su uzgajane u velikim grijanim plastenicima.

- Mi, uzgajamo biljke da traju te da postanu prave ljepotice u vašim vrtovima. Biljke rastu cijelu godinu na otvorenom uz minimalnu zaštitu tijekom zime. Naše su biljke posađene na odgovarajuća staništa, otporne, izdržljive i zdrave što na kraju rezultiraju brzim napretkom i bogatom cvatnjom, ističe Cetina.

Vrtlarija ima i svoj pokazni dio u kojem sada cvjetaju japanski jaglaci, kukurijeci, perunike...

Cvijeće raste u simbiozi s biljkama koje bi mnogi mogli prepoznali kao "divlje", a ne ukrasne; od dalmatinskog buhača do ljubičastih vinka... Cijeli je vrt zapravo poput bakinih vrtova, sa starinskim sortama cvijeća, a Davor napominje da je ovakav vrt puno lakše održavati nego ono što se trenutno moda diljem Istre.

- Vrt pun trajnica, ukrasnih trava, čak s pokojim povrćem, u kojem će se okupljati leptiri i pčele, to je nešto što se puno lakše održava jer je naprosto u skladu s prirodom. Travnjake nije dovoljno zasijati, treba ih prozračivati, gnojiti, kositi, na njih trošiti puno vode da bi bili zeleni, ističe Davor.

No nada se kako će se i to polako primjeniti, a on je tu da im u svom pokaznom vrtu pokaže kako sve to može izgledati.

Kod ovakvog je uređenja bitno, naglašava, znati složiti koje biljke idu s kojima, pa on u gredicama zna kombinirati i do 50 različitih vrsta. Osim trajnica i ukrasnih trava - kojih ima više od 500 vrsta - Davor uzgaja i močvarno i vodeno bilje.

Dok razgledamo lopoče čuju se kreketanje žaba.

- Mora da vas pojedu komarci ljeti, pitam ga?, na što Davor odgovara negativno.

- Sve je ovdje u balansu, vode su pune ličinka vodenih konjica, koje pojedu larve komaraca. Ne trebaju nam insekticidi. Imamo desetak vrsta vodenih konjica i leptira, tri-četiri vrste žaba, pa čak i pokoju zmiju, priča nam Davor o ravnoteži u svojoj vrtlariji dok nas u stopu prati mazni sivi mačak. Doznajemo da ga je netko napustio, bio je boležljiv i mršav, no sada je kao lav u svom kraljevstvu.

Doduše zelenom, a ne savanskom.

Uz močvarni dio Davor nam pokazuje i razne kamenjare. Ovdje su zasađene biljke koje mogu dugotrajno živjeti bez vode, a osim onih hrvatskih, Davor ima i potpuno egzotične vrste; primjerice rijetku vrstu karanfila iz Kirgistana, ali i biljke iz Turske, s Krete.

- Jako volim biljke, gdje god idem, vraćam se s biljkama, nabavljam ih raznim kanalima, iz raznih zemalja, priča nam ovaj mladi entuzijast.

Karanfilčići iz Kirgistana

- Uz sve ostalo u vrtlariji promoviramo i korištenje našeg samoniklog bilja u hortikulturi. Hrvatska je zemlje bogata biljnim vrstama od kojih se mnoge, barem stotinjak, svakodnevno koristi u hortikulturi diljem svijeta.

Sačuvati i promovirati samonikle sorte

Naše samonikle biljke i njihove sorte, od kojih su mnoge endemi (poput npr. već spomenutih kukurijeka, buhača, zvončića, perunika, zečina, mlječika, mnoge prekrasne šumske vrste...) sade se u Njemačkoj, Engleskoj, Italiji, Sloveniji, Nizozemskoj pa i preko oceana u SADu ali i u Argentini na cvjetnim gredicama, u privatnim vrtovima, parkovima i javnim nasadima, priča Davor te nastavlja;

Dodaje da mi na te biljke još uvijek gledamo kao na korove, a ne kao na bogatstvo. To se, smatra, mora promijeniti.

- Imamo prekrasne domaće biljke, gotovo za svaki položaj u vrtu, pa čak i one najproblematičnije, samo ih treba poznavati i znati dobro iskoristiti, navodi nam.

Monty nije bio šala

Za kraj vraćamo se na posjet Montyja prije dvije godine. Velika je to čast.

- Kada su mi se javili ljudi iz produkcije mislio sam da je riječ o zezanciji, nisam vjerovao da je baš mene izabrao. Onda smo imali i nekoliko razgovora zoomom, ali ja i dalje nisam vjerovao. Doći će, ma moš' mislit, razmišljao sam. A onda su javili da stiže za nekoliko tjedana.... E, tu je uslijedila panika, zatvorili smo vrtlariju na tjedan dana, prekinuli sve aktivnosti, krenuli dodatno uređivati da se možemo predstaviti u što boljem svijetu, prisjeća se Davor.

Davor i Monty

- I, što je kazao Monty, kako mu je bilo ovdje, pitam ga.

- Bio je iskreno oduševljen, rekao je kako mu nije jasno da za mene tako malo ljudi zna, nije mogao vjerovati koliko vrsta ovdje imam. Čudio se i kako malo biljka Hrvati kupuju, daleko smo mi još od Engleza koji imaju tradiciju kupovanja biljaka i uređenja vrtova, gdje je sve uređeno trajnicama i grmovima, priča naš sugovornik. To će, dodaje, i on pokušati promijetiti.

Stoga je jedan dio vrlarije nedavno namijenio edukaciji.

Pokazuje nam takozvani edukacijski vrt u nastajanju, u kojem će ugošćavati studente i prenositi znanje. Prve su grupe već bile, navodi, dodajući da se samo tako može širiti ljubav prema biljkama. Kako bi maksimalno iskoristili sve resurse na OPG-u od ove su godine pokrenuli i program savjetovanja i edukacija na poljoprivrednom imanju, a za one koji žele naučiti više o biljkama tu je i Davorov blog Plantsbeat.

Savjeti za vrt iz snova

Što savjetujete onima koji imaju svoj komadić zemlje, kako da i oni dođu do vrt svojih snova.

- Prvo moraju znati što sami žele, žele li formalni ili prirodni vrt, otuda se kreće. U formalnima onda prevladavaju ravne crte, parni brojevi biljka, dok se u prirodnima sve sadi lelujavo, u grupama, nema strogih formi. To su vrtovi puni trajnica, lukovica, ukrasnih trava. Pritom, dodaje, razlika je i u biljkama i dali se radi vrt samo za ljude ili se u njega žele privući i leptiri, kukci...

Za takve je vrtove Davor osmislio posebne kombinacije i kolekcije biljaka.