Krasna Zemlja

glavata želva

VIDEO U šibensku luku doplivala zaštićena kornjača

Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2 500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85% je ulovljeno koćarenjem. Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne


 
2 min
Istra24
Foto: Šibenik Meteo / Ilustracija

Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2 500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85% je ulovljeno koćarenjem. Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne

Ispred šibenske rive danas je snimljena draga i rijetka gošća – glavata želva (lat. Caretta caretta). To je autohtona, danas ugrožena i strogo zaštićena vrsta, prenosi portal Morski.hr. 

Ovo je vrsta je morske kornjače koja pripada porodici Chelonia, a najčešće naseljava Sredozemno i Jadransko more. Također je možemo pronaći na priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora.

Ime je dobila zahvaljujući velikoj glavi s jakom čeljusti i snažnim čeljusnim mišićima. Jednako kao i kod svih ostalih kornjača, i glavata želva karakteristična je po oklopu čvrste strukture koja joj prekriva gotovo cijelo tijelo. Kod odraslih želvi oklop je ovalnog oblika.Ova kornjača vrlo je velika, a u prosjeku teži do nevjerojatnih 115 kilograma.

Glavate želve koje žive u Jadranskom moru, uglavnom su se izlegle na plažama u Grčkoj, Turskoj, Tunisu i Cipru. Najčešće živi 60-ak godina, a spolno sazrijeva vrlo rano, već sa 15 do 20 godina.

Nažalost najčešće stradavaju od ljudi. Ribarski alati i plastika u koje se upletu ili progutaju, najčešći je uzrok uginuća uz najčešće veliku muku, a nerijetko nastradaju od propelera glisera.

Morske kornjače zimskim mjesecima, kad je more najhladnije, hiberniraju na muljevitom morskom dnu. Tada troše minimalnu količine energije i rijetko izlaze na površinu po zrak. Ovo je razlog zbog čega zimi često nastradaju, tako što završe u pridnenim ribarskim mrežama kočama jer se uslijed naglog podizanja na površinu neaktivna životinja nađe u stanju šoka.


Nastavite čitati

Državna tajnica o susretu Kekina i Jelavića: Policija nema elemenata za postupanje

''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović

Kekin (Možemo): Prošli smo prljave kampanje, ali ovakve se stvari nikada nisu događale

'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.