Ako sada dođete u Berlin vidjet ćete da travnjaci još uvijek nisu pokošeni i nitko više na travnjake ne gleda kao “zarasle i neuredne”. Promijenila se kroz godine i svijest ljudi. Mislim da je prilično jasno koliko je ova metoda zapravo krajnje jednostavna, brzo provediva i koliko vremena, resursa i novca može uštedjeti gradskoj kasi, navodi Pekas
Ako sada dođete u Berlin vidjet ćete da travnjaci još uvijek nisu pokošeni i nitko više na travnjake ne gleda kao “zarasle i neuredne”. Promijenila se kroz godine i svijest ljudi. Mislim da je prilično jasno koliko je ova metoda zapravo krajnje jednostavna, brzo provediva i koliko vremena, resursa i novca može uštedjeti gradskoj kasi, navodi Pekas
Kruno Pekas, aktivist, bloger, vrtni dizajner i florist iz Vrsara na privremenom radu u Berlinu uputio je na službene adrese 84 hrvatska grada "Apel o obustavi košnje u travnju i svibnju". Tu je uključen i velik broj istarskih gradova.
Kako navodi u apelu, u mnogim gradovima Europe (Francuskoj, Švicarskoj, Švedskoj, Austriji, Sloveniji…) zadnjih godina postoji trend da se na većini javnih travnatih površina u travnju i svibnju obustavlja košnja.
Razlog je zaštita bioraznolikosti, a posebice kukaca oprašivača koji su nam životno važni.
- Upravo je svibanj vrhunac sezone kada sve buja i cvate i kada im je ponuda hrane u prirodi najobilnija i najnužnija i stoga košnja u ovo vrijeme ostavlja vrlo negativne posljedice ne samo na oprašivače već i na klimu i pravi je ubojica bioraznolikosti u urbanim sredinama, navodi Pekas.
Riječ je, pojašnjava, o inicijativi “No Mow May” (Svibanj bez košnje) kojeg je pokrenula organizacija Plantlife 2019. godine u Engleskoj i od tada se proširila Europom.
- Ako sada dođete u Berlin vidjet ćete da travnjaci još uvijek nisu pokošeni i nitko više na travnjake ne gleda kao “zarasle i neuredne”. Promijenila se kroz godine i svijest ljudi. Mislim da je prilično jasno koliko je ova metoda zapravo krajnje jednostavna, brzo provediva i koliko vremena, resursa i novca može uštedjeti gradskoj kasi, navodi Pekas.
Napominje da je ovo jedan dobronamjeran apel te moli nadležne da u svom gradu pokrenu ovakvu nužnu ekološku inicijativu sa svojim komunalnim poduzećima i obustave košnju na onim površinama na kojima je to doista nepotrebno, a u većini jest.
Koje površine i dalje zahtijevaju redovitu košnju?
- Površine koje su dio neke povijesne parkovne cjeline, dječja igrališta, sportski tereni ili travnjaci za odmor, izležavanje, piknik i manifestacije se mogu normalno dalje redovito kositi. Za sve ostale površine po kojima se ne hoda i koje nemaju neku posebnu namjenu, može se pričekati s košnjom do lipnja. U pravilu su dvije košnje godišnje (druga u jesen) sasvim dovoljne, pojašnjava.
Rubna košnja je, napominje, česta praksa u Njemačkoj.
Kod nje se kosi oko pola metra po rubnom dijelu travnjaka u neposrednoj blizini staza, nogostupa, cesta, oko klupa u parku i slično. Tako sve izgleda pregledno i ostavlja se dojam održavanosti i urednosti. A priroda buja i urbane sredine se manje zagrijavaju.
Da bi se kod građana potakla svijest i razumijevanje o važnosti nekošnje dobro je, napominje, javno objaviti informacije o provedbi te inicijative te navesti zašto je ona važna.
Također se mogu postaviti simpatične info table na travnjake poput one “hranimo pčele”.
- Na početku provedbe na mnogim površinama će biti vidljiva samo “obična” trava jer se učestalom košnjom velik broj lokalnog samoniklog bilja već uništio. No s vremenom će biti sve više i više raznog samoniklog cvijeća jer će ptice i vjetar raznositi sjeme.
U jesen se u travnjacima u parkovima ili zelenim trakama između cesta mogu posaditi lukovice raznih višegodišnjih proljetnica (poput narcisa, zumbula, tulipana, dvolisnog procjepka…) koje jednom kad se posade cvasti će svakog proljeća i polako se širiti. A kad proljetnice cvatu travnjak dobiva novu dodatnu estetsku vrijednost u proljeće i nekošnja dobiva u očima građana dodatnu opravdanost, poručuje ovaj vrtlar.
Na kraju, gradskim upravama dalje i nekoliko korisnih informacija. U lipnju kad se krene s prvom košnjom dobro se držati još nekih modernih ekoloških principa:
Osmi od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletio je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković”na Plesu rano popodne, a do kraja travnja 2025. godine u Hrvatskoj biti svih 12 aviona Rafale (deset jednosjeda i dva dvosjeda) te će Eskadrila lovačkih aviona biti kompletna
"Ovo je nažalost realnost kada govorimo o Hrvatskoj pošti., Ali do toga dolazi zbog sustava, a ne zbog djelatnika, poštara. Oni vrijedno rade po svim vremenskim uvjetima i pokušavaju pokriti očite nedostatke u sustavu pošte" istaknuo je Peršurić
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
