Poreč gradi i planira graditi dalje. Na području Picala, tvrtka Valamar gradi najveći turistički projekt u Hrvatskoj, a prije toga srušili su i nanovo izgradili niz hotela, primjerice na Materadi i otoku Sveti Nikola.
Na starom nogometnom igralištu do autobusnog kolodvora u izgradnji je „luksuzna mamutica“ La Mula, oko Poreča izgrađeni su kilometri nove zaobilaznice, a dodatni prometni priključci kontinuirano su u izgradnji.
U planu je cijeli novi gradski kvart na području Peškere, da ne spominjemo masovnu gradnju i renovaciju apartmana, kuća i vila za odmor.
Gdje završava sva ta šuta, kamen i zemlja?
Veliki dio građevinskog otpada kojeg te gradnje generiraju završava na divljim odlagalištima po šumama, oranicama i livadama.
Stari hotel Pical tako je navodno zatrpan u novoj industrijskoj zoni na području Višnjana. Na lokaciji su vidljive hrpe građevinskog otpada, no ne zna se tko je, i koji, materijal ovdje deponirao.
Leži li ispod ove livade bivši hotel Pical?
Također nije poznato gdje su završile stotine kubika zemlje i kamena iz sadašnje gradnje porečkog stambenog kompleksa La Mula, zemlja sa zaobilaznice kao ni šuta, kamen i ostali nusproizvodi porečkih gradnji.
Kada je riječ o projektima sufinanciranim sredstvima EU potrebno je priložiti i potvrdu o propisnom zbrinjavanju građevinskog otpada. Kako EU strogo kontrolira ispravno provođenje projekata, pitanje je tko u Istri izdaje takve dozvole te gdje se u stvarnosti nalaze građevinski deponiji tolikih kapaciteta.
Porečka piramida
Najveće porečko odlagalište građevinskog otpada do prije desetak godina nalazilo se na otprilike jedan kilometar od službenog odlagališta miješanog komunalnog otpada Košambra. Prema riječima gradskih vijećnika i lokalnih građevinara njime je upravljala tvrtka Đusto, a inspekcija ga je zatvorila jer je premašilo dozvoljenu visinu. Slično su nam potvrdili i gradski vijećnici.
Porečka "piramida"
-Koncesiju na to odlagalište dobila je tvrtka Đusto koja se jedina bila javila na natječaj. Godišnja naknada iznosila je 15.000 kuna, a za deponiranje otpada naplaćivalo se oko 250 kuna po kamionu. Ja sam se tome kao vijećnik HDZ-a godinama suprotstavljao jer sam smatrao da je 15.000 kuna smiješno niska cijena za očito vrlo profitabilnu djelatnost. Kada sam na kraju shvatio da me ni moja stranka u tome ne podržava, kao ni u nizu drugih slučajeva, ispisao sam se iz HDZ-a, rekao nam je bivši gradski vijećnik i bivši član porečkog HDZ-a Dražen Prgić.
Na sjednici porečkog Gradskog vijeća početkom 2019. bivši vijećnik Živog zida Emanuel Rudan postavio je pitanje o visini odlagališta koje je naraslo skoro do kota prirodnih brda.
Gradonačelnik Loris Peršurić objasnio je tada da se posljednjih godina rušio niz nelegalnih ili problematičnih objekata na području Poreča (hotel Červar, Servo Mihalj, bivša Pinija, stara Vindija...) te da je brdo građevinskog otpada zato poraslo.
-Nije mi drago da je deponij tako visok, ali u pripremi su izmjene prostornog plana prema kojima će se odrediti nova lokacija za građevinski deponij, međutim, njegovo će donošenje potrajati barem godinu i pol, kazao je gradonačelnik Peršurić početkom 2019.
Međutim, ni četiri godine nakon toga Poreč nema službeno odlagalište građevinskog otpada.
Odlagalište na poljoprivrednom i šumskom zemljištu
Nadomak umjetnog brda građevinskog otpada u međuvremenu nastalo je novo odlagalište na kojemu se danas nalazi i drobilica (88/1, 88/4 KO Mugeba). Na površini od preko tri hektara u vlasništvu Grada razvrstane su razne vrste građevinskog otpada. Čestice su po namjeni oranice i pašnjaci, a u naravi građevinski deponij.
Iz Grada Poreča objašnjavaju kako su na toj lokaciji, s obzirom na velike potrebe u građevini, određenim poslovnim subjektima dane dozvole za privremeno odlaganje građevinskog otpada.
-Navedene dozvole temelje se na sklopljenim ugovorima između Grada i poslovnih subjekata, kojima su definirani prava i obaveze vezano za privremeno odlaganje građevinskog otpada, pa su tako definirane naknade za privremeno deponiranje, kao i dužnost vraćanja lokacije u prvobitno stanje, te nužnost postupanja gospodarskih subjekata prema Pravilniku i svim drugim regulatornim propisima, rekli su iz Grada Poreča.
Još čekamo odgovor na pitanja koji su konkretno poslovni subjekti u pitanju, kolika je visina naknada te kako su ugovori sklopljeni za lokaciju koja nije tome namijenjena prostornim planom.
Sličan problem postoji gotovo u svim jakim turističkim središtima na istarskoj obali, kaže nam stručnjakinja za gospodarenje otpadom Koviljka Aškić.
-Lokalne samouprave mogle bi prenamijeniti određene gradske površine u građevinsku deponiju. Činjenica da na lokaciji postoji drobilica ukazuje na to da se već nešto radi što je samo po sebi dobro. Međutim nije jasno zašto se, ako je riječ o gradskom zemljištu, jednostavno ne otvori reciklažno dvorište za građevni otpad i time cijela priča legalizira, kaže Aškić.
