Kao i svake godine, podizanjem temperatura tijekom ljetnih mjeseci dolazi do smanjenja, a u nekim slučajevima, i do potpunog prestanka proizvodnje jaja.
Naime, perad ima stalnu tjelesnu temperaturu, ali nema žlijezde znojnice te se hladi različitim fizičkim i metaboličkim mehanizmima. Stoga se prilagođava na visoke temperature do određene granice. Optimalna temperatura za kokoši nesilice je od 15 do 25 stupnjeva Celzijusa. Tada ona nese najviše jaja najbolje kvalitete.
Međutim, kada temperature prijeđu 35 stupnjeva Celzijusa, povećava se rizik od toplinskog stresa peradi koji negativno utječe na nosivost. Porastom temperatura na 40 stupnjeva, uz relativnu vlažnosti zraka od 70 posto, dolazi do uginuća.
Ovaj fenomen izraženiji je na malim obiteljskim gospodarstvima. Kakva je situacija u Istri provjerili smo na pulskoj tržnici.
Fumica Poropat iz OPG Kirmenjak, koji se bavi slobodnim uzgojem kokoši rekla nam je da je proizvodnja manja za 15 do 20 posto.
- Kokošima gledamo pomoći tako što im osiguravamo puno vode, kako bi mogle što više piti i hladiti se. Iako je proizvodnja manja, kvaliteta jaja ostaje nepromijenjena. Jedina razlika je u tome što ljeti jaja imaju veći bjelanjak, otkriva nam Fumica.
Na isti problem žale se i uzgajivači za vlastitu upotrebu.
Uzgajivačica iz Medulina navodi kako se količina jaja tjedno prepolovila. Od nekadašnjih deset jaja na tjedan, sada kokoši proizvedu jedva pet.
- Kokošima smo osigurali hlad u koji se mogu sakriti od sunca i pazimo da stalno imaju vode, rekla je.
U okolici Štokovci, situacija je i gora. Kod naše sugovornice doznajemo da kokoši gotovo ni ne nesu jaja. Rekla je da u prosjeku imaju 20 jaja tjedno, da su veća obitelj i naviknuti imati jaja svaki dan.
Kako pomoći kokošima pojasnio je Milivoj Mikec (1999.) u svom radu „Djelovanje povišene temperature okoliša na proizvodnost i zdravlje peradi" objavljenom u časopisu Stočarstvo. Kao mjere zaštite navodi da treba povećati dostupnost hladne vode, odnosno povećati pojilišta za 25 posto. Također, s obzirom na to da se podizanjem temperature smanjuje i konzumacija hrane, potrebno je pripaziti da je hrana što bogatija potrebnim nutrijentima. Najveći napredak se postiže hranom s povećanim udjelom vitamina C koji kokošima omogućava lakše preživljavanje visokih temperatura i poboljšava jajnu masu te kakvoću ljuske jaja.
Uzevši u obzir navedeno, potrebno je poduzeti mjere kako bi se pomoglo kokošima u preživljavanju ljetnih mjeseci, a sve u svrhu sprječavanja većih gospodarskih šteta. (Marina Brzić)
