“Društvenim parkovima i voćnjacima protiv klimatskih promjena“ naslov je predavanja - koje će danas u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održati sociologinja i aktivistica Vesna Janković.
Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnicaorganizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Iako se još uvijek mogu čuti rijetki glasovi osporavatelja klimatskih promjena i odgovornosti ljudskih djelatnosti za njihovu pojavu, one su toliko evidentne na svakodnevnoj razini, da “obične ljude” više nije potrebno posebno uvjeravati da su potrebne radikalne promjene u načinu proizvodnje, ali i svakodnevnih životnih navika.
Nažalost, zastrašujuće znanstvene projekcije mogućih katastrofalnih posljedica ne-činjenja i to u vrlo bliskoj budućnosti proizvode osjećaj bespomoćnosti i navode ljude na pasivnost, tako da se briga o saniranju posljedica prepušta “onima gore”: vladama, međuvladinim tijelima, znanstvenicima…
Jedan od učinkovitih načina borbe protiv klimatskih promjena je ozelenjavanje i to je strategija koju primjenjuje sve više europskih gradova. Društveni voćnjaci, šumski vrtovi i urbani povrtnjaci pronalaze mjesto u urbanom planiranju.
Ne samo da “rješenja utemeljena na prirodi” (nature based solutions/NSB) pomažu gradovima u klimatskoj prilagodbi, nego istovremeno podižu kvalitetu života i
omogućuju građanima da se aktivno uključe u očuvanje bioraznolikosti i spašavanje planeta Zemlje i pri tom uživaju.
Na ovom predavanju upoznat ćemo vas s Inicijativom za javni voćnjak na Jarunu, te višestrukim dobrobitima urbanih društvenih voćnjaka.
Vesna Janković – sociologinja i aktivistica. Sudjelovala u pokretanju niza civilnih inicijativa: Svarun (1986), Antiratna kampanja Hrvatske (1991), Centar za žene žrtve rata (1993) i Autonomna tvornica kulture – Attack (1997), Inicijativa za javni voćnjak na Jarunu (2021), Ad hoc feministička antiratna koalicija (2023).
Višegodišnja glavna urednica ARKzina, magazina Antiratne kampanje. Članica Hrvatskog sociološkog društva. Prevela i uredila knjigu Peace Pilgrim: život i djelovanje vlastitim riječima (2003). Su-uredila knjige Rat i ljudska prava (1993), Žene oblikuju ekonomiju i politiku (2002), Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories (dvojezično, englesko-hrvatsko izdanje) (2003), Antiratna kampanja 1991–2011: Neispričana povijest (2011), te Resisting the Evil: [Post-]Yugoslav Anti-War Contention (2012) i prošireno domaće izdanje Opiranje zlu: [Post]jugoslavenski antiratni angažman (2015).
Objavila radove o kvalitativnoj metodologiji, cyberfeminizmu te ulozi informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i aktivizmu.
