FENOMEN DIREKTNE DEMOKRACIJE Predstavljanje knjige dr. Igora Dude o mjesnim zajednicama

Nova knjiga pulskog povjesničara i sveučilišnog profesora dr. Igora Dude "Socijalizam na kućnom pragu. Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji" predstavit će sutra od 18 sati, u prisustvu autora, u Dnevnom boravku Rojca. Cijeli događaj prenositi će se i putem valova Radio Rojca.

- U svjetlu nadolazećih izbora za mjesne odbore pozivamo vas sutra u 18 sati u Dnevni boravak Rojca na upoznavanje s ovom uistinu fascinantnom knjigom kao i fenomenom direktne demokracije uz gostovanje autora i njegovih gostiju, kažu u najavi organizatori. Knjigu su objavili zagrebačka 'Srednja Europa' i pulsko Sveučilište Jurja Dobrile.

Višegodišnje iskustvo s radničkim samoupravljanjem u socijalističkoj je Jugoslaviji utjecalo na razvoj društvenog samoupravljanja na adresi stanovanja. Okvir za taj proces bile su mjesne zajednice, 1963. uvedene kao mogućnost, a 1974. kao obaveza. Bile su samoupravno-teritorijalni oblik okupljanja radnih ljudi i građana, birača i potrošača u njihovo slobodno vrijeme i u njihovu susjedstvu.

Zamišljene kao servis za bolji život i kvalitetniju svakodnevicu, bile su i platforma za suradnju s organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i općinom te vježbalište socijalističke izravne demokracije, dakle društveni prostor za organizirano djelovanje građana. Na vrhuncu njihova razvoja u Jugoslaviji je bilo gotovo 14.000 mjesnih zajednica s tisućama volontera, aktivista i delegata. Knjiga je rezultat rada na istraživačkom projektu Mikrosocijalizam od 2018. do 2023.

Autor knjige dr. Igor Duda

O knjizi će, uz autora, govoriti Karlo Držaić i Saša Vejzagić.

Karlo Držaić magistar je povijesti, komparativne književnosti i antropologije, a trenutno doktorand na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primarne teme istraživanja kojima se bavi su povijest i ideologija socijalističkog pokreta te teorija historiografije.

Saša Vejzagić diplomirao je povijest na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti, dok je doktorski studiji završio na Europskom sveučilišnom institutu (EUI) u Firenci. U središtu njegovog znanstvenog rada su ekonomska, poslovna, politička, radnička i društvena povijest 20. stoljeća s naglaskom na jugoslavenski socijalizam.

Igor Duda, povjesničar, redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te istraživač u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS). Također je vanjski suradnik Filozofskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu i Research Fellow na Leibnizovu Institutu za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku te magistrirao i doktorirao povijest. Bavi se temama iz suvremene društvene povijesti i povijesti svakodnevice.

Pored ostalog, autor je knjiga U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih (2005., 2014.), Pronađeno blagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih (2010., 2014.) i Danas kada postajem pionir. Djetinjstvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (2015.) te urednik i suautor nekoliko zbornika, među kojima su i Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (2017.) te Mikrosocijalizam. Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih (2023.)

U recenziji knjige Ivana Dobrivojević Tomić iz beogradskog Instituta za suvremenu povijest piše da je "autor je uspio 'oživjeti' i čitateljima približiti suhoparan, a ponekad i teško čitljiv jezik dokumenata nastalih u kasnom socijalizmu.

Otvorio je novu, dosad uzgred obrađivanu temu, a rezultati do kojih je došao u istraživanju doprinose, veli ona,  jasnijem uvidu u povijest jugoslavenskog i hrvatskog društva. Štoviše, knjiga može biti zanimljiva ne samo povjesničarima i zaljubljenicima u povijest, već i mladima koji se danas bave različitim oblicima aktivizma'.

Tanja Petrović iz ljubljanske ZRC Slovenske akademije znanosti i umjetnosti navodi da ova knjiga na suveren, produbljen i zanimljiv način pristupa fenomenu mjesnih zajednica kao lokusu samoupravljanja i izravne demokracije.

- Jedna od njezinih velikih kvaliteta mozaična je pokrivenost čitavog jugoslavenskog prostora – primjeri dolaze iz različitih gradova i sela te iz svih jugoslavenskih republika, što je danas, nažalost, sve rjeđi pristup, ističe Petrović, dodajući da je "knjiga relevantna zbog svojih teorijskih i analitičkih uvida, obilja arhivskog materijala koji donosi, ali i zbog aktualnosti samih koncepata i problema koji su u središtu analize – izravne demokracije, aktivizma, moći djelovanja, solidarnosti, odnosa između plaćenog i neplaćenog rada, odnosa između rada i slobodnog vremena".