Kultura

ZA CJELOVITU OBNOVU POTREBNO JOŠ 500.000 EURA

(FOTO) PUNOM PAROM OBNAVLJA SE KAZALIŠTE Drveni stupovi u ložama očuvani i nakon 142 godine

U ložama će se konačno poravnati pod, pa neće biti onih neugodnih propadanja sa stolicom u zadnjem, nižem dijelu dosad mračnih loža * Lože konačno dobivaju svjetlo * "Prolaza po sredini partnera najvjerojatnije neće biti jer ta sjedala imaju najbolju vidljivost. Uz to, kroz 'noge' stolica upuhuje se hladni odnosno topli zrak. Tu ispod je ogromna prostorija s komorama", kaže ravnateljica INK-a Gordana Jeromela Kaić


 
4 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini

U ložama će se konačno poravnati pod, pa neće biti onih neugodnih propadanja sa stolicom u zadnjem, nižem dijelu dosad mračnih loža * Lože konačno dobivaju svjetlo * "Prolaza po sredini partnera najvjerojatnije neće biti jer ta sjedala imaju najbolju vidljivost. Uz to, kroz 'noge' stolica upuhuje se hladni odnosno topli zrak. Tu ispod je ogromna prostorija s komorama", kaže ravnateljica INK-a Gordana Jeromela Kaić

- Drvo je dobro očuvano, nije trulo. Ponegdje su tek manje pukotine koje je vrijeme učinilo, ali to se da sanirati, kaže nam radnik izvođačke pulske firme Adrion prije nastavka brušenja stupa u jednoj od 14 loža na mezaninu i njih 16 na katu dobro zaprašene velike dvorane Istarskog narodnog kazališta, u okviru prije dva tjedna započete prve faze obnove INK-a, koja će, uz trošak od 300 tisuća eura, biti zgotovljena do 1. prosinca.

Taj se iznos najvećim dijelom namiruje iz gradskog proračuna, dok je manji dio, 33 tisuće eura, za zamjenu stolica u svim ložama, sufinanciralo Ministarstvo kulture.

Nismo, kao ni naš radnik sugovornik, znali da se ti drveni stupovi i parapeti (ograde) s ukrasnim elementima na ovom mjestu nalaze još inauguracije tada 'Politeame Ciscutti' 24. rujna 1881. godine. Drvo je, dakle, očuvano i nakon 142 godine.

Originalnost opreme i dekoracijskih elemenata loža potvrđuje nam za našeg obilaska kazališta njegova ravnateljica INK-a Gordana Jeromela Kaić, a i nekadašnja ravnateljica kazališta Gorka Ostojić Cvajner, koja je ovu ustanovu vodila za njene posljednje rekonstrukcije od 1985. do 1989. godine.

Tada je, među ostalim, zatvaranjem stražnje ceste scena, uz visinu, dobila dubinu od 25 metara. Uz zagrebački HNK, najveća scena u zemlji.

"Za vrijeme Ciscuttija kapacitet dvorane bio je do 1.000 ljudi, nakon obnove 1989. kapacitet je bio 720, a danas 599 sjedala", kaže nam ravnateljica Jeromela Kaić, dodavši da će se u narednoj fazi radova ukloniti prvi red partera, koji je sada preblizu scene.

- Sve ovo što sad radimo nije zbog uređenja i šminke već i zbog sigurnosnih razloga, zbog zaštite od požara. Evakuacijski izlazi bit će širi, zbog čega će se uklanjati i pojedina bočna sjedala, kaže ona, ističući da je posrijedi najzahtjevniji investicijski zahvat u INK-u od rekonstrukcije 1989. godine.

Drvo očuvano i nakon stoljeća i pol

U ovoj prvoj fazi uređenja obuhvaća uređenje loža i hodnika, što podrazumijeva zamjenu polufotelja, uređenje interijera sa zamjenom podnih, zidnih i tekstilnih obloga, obnovu drvenih parapeta te obnovu dotrajale nužne evakuacijske rasvjete i kablaže.

“Na stropove loža i mezanina dodaju se tanke nove OSB ploče, koje će na hodnicima imati funkciju zvučne izolacije, dok će lože konačno dobiti svjetlo", kaže ravnateljica.

U ložama će se konačno poravnati pod (tehnički rečeno: rekonstrukcija podesta s prilagodbom tlačnih rešetki) pa neće biti onih neugodnih propadanja sa stolicom u zadnjem, nižem dijelu dosad mračnih loža.

“Ova je obnova važna i s funkcionalnog i s estetskog gledišta. Zamislite da stan niste farbali 30 godina, na što bi to izgledalo. Pa pogledajte vani one tepisone, tek kad ih izvadiš na svjetlo dana vidiš koliko je to pohabano, nastavlja ravnateljica, dodajući da je sav novi materijal tapecirunga vatrootporan, što poskupljuje trošak obnove.

Za drugu i posljednju fazu, uređenje partera i balkona, bit će, veli ravnateljica, okvirno potrebno oko 500.000 eura iz gradskog proračuna.

"Prolaza po sredini partnera najvjerojatnije neće biti. Ideja je da ostane kao dosad jer ta sjedala imaju najbolju vidljivost. S druge strane, sjedala su vezane za sustav grijanja i hlađenja, a to su primijetili sada gosti Pulskog filmskog festivala. Kroz 'noge' stolica upuhuje se hladni odnosno topli zrak. Tu ispod je ogromna prostorija s komorama", kaže ravnateljica.

Ravnateljica INK-a Gordana Jeromela Kaić

- Postoji mogućnost da se, usvoje li se projekcije gradskog proračuna, druga faza uređenja partera i balkona odmah nastavi po završetku prve faze obnove, dodaje.

Premda može zazvučati golemim, taj iznos od pola milijuna eura, dodat ćemo, svakako je nužan za obnovu jedine prave dvorane u gradu, u kojoj se, osim predstava, odvijaju i drugi kulturni, prije svega koncertni događaji.

Brdo pohabanih tepisona

Zbog aktualnih radova u Velikoj dvorani INK-a, sve do 1. prosinca programi će se održavati na Maloj sceni (kapaciteta 177 sjedala), a sezonu će, kako smo već pisali,  29. rujna otvoriti premijerna izvedba "Majke i djeteta" u režiji Matije Ferlina, s Jadrankom Đokić i Ugom Koranijem u naslovnim ulogama, a po istoimenoj  drami suvremenog norveškog pisca Jona Fossea, koji se smatra najvećim dramaturgom nakon Henrika Ibsena.

Do 1. prosinca programi su na stražnjoj Maloj sceni

Na Malu scenu ulazit će se sa stražnje strane, gdje je blagajna kazališta.

Nijedan grad sadašnje Hrvatske te 1881. nije imao tako veliko gledalište

Pulski dobrotvor, građevinski poduzetnik Pietra Ciscutti (1822-1890),  prema projektu mladoga arhitekte Ruggera Berlama (i kasnijem voditelju izgradnje), podigao je na današnjem mjestu krajem 70-ih (kamen temeljac položen je 22. kolovoza 1879.) i početkom 80-ih godina 19. stoljeća kazališno zdanje za približno 800 gledatelja: parter, dva reda loža, balkon i stajaća galerija.

Kako piše Miodrag Kalčić na stranicama kazališta, opremljeno kazalište, teatar u punom smislu riječi, priređuje 24. rujna 1881. svečanu inauguraciju s prvom predstavom, operom “Ruy Blas” Filippa Marchettija, a sljedećih večeri uslijedile su Verdijeva “Traviata” i “Rigoletto” te Donizettijeva “Poliuta”.

Nijedan grad sadašnje Hrvatske tih godina nije imao tako veliko gledalište, tek su kasnije Rijeka (1885.), Split (1893.) i Zagreb (1895.) dobili kazališta s približno jednakim brojem posjetitelja, dok je po širini otvora pozornice pulsko kazalište najveće.


Nastavite čitati

Istra
 

Počinje vrijeme darivanja: sutra ćemo o autohtonim darovima...

Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.