Španjolska skupina Asociacion Cultural y foclorica ́Charaviscas iz mjesta Moaña u Galiciji pobjednik je 22. izdanja Međunarodnog festival folklora Leron, kojim se, već više od dva desetljeća, u Vodnjanu, putem folklora i plesa slave multikuluralnost i raznolikost te šalje poruka mira.
Španjolci su kod ocjenjivačkog odbora ostavili najbolji dojam, te su nagrađeni za instrumentalnu virtuoznost i originalnost instrumenata, raznolikost tradicijske odjeće i strastvenost u izvođenju. Nagrada za originalnost i filološku pažnju posvećenu narodnoj nošnji pripala je folklornom ansamblu “Koprivnica” iz Koprivnice, ona za instrumente i glazbenu izvedbu folklornoj skupini “Handrlák” iz Kunovica u Češkoj a ona za koreografiju i tradicionalni ples folklornoj skupini “Lis Primulis di Zampis” (Udine, Italija).
No, svi su sudionici – šest folklornih skupina – zablistali sinoć na završnoj večeri festivala koji je počeo u četvrtak, stoga ih sve valja spomenuti: “Lis Primulis di Zampis” (Italija), Trachtenverein Rossecker (Austrija), “Handrlák” (Češka), “San Leonardo” (Italija), folklornog ansambla “Koprivnica” (Hrvatska) te, naravno, pobjednici “Charaviscas” (Španjolska).
U petak navečer, tijekom prvog nastupa, u ulozi domaćina zaplesale su i folklorne skupine “Umag” te ona iza Zajednica Talijana “Marco Garbin” (Rovinj), Galižane i Vodnjana, a imali su i šta pokazati. Evo što je rekao plesni pedagog i koreograf Vidoslav Bagur: „Ja sam puno po Istri i obilazim sve smotre. Folklorne skupine iz Zajednica Talijana, koje njeguju tradiciju Talijana u Istri su mali i veliki biseri. Oni to rade vrhunski, izvrsno čuvaju svoju tradiciju i od njih bi se na neki način trebalo učiti. To je lekcija za mnoge druge grupe koje se nonšalantno odnose prema tradiciji.“
Folklorna grupa Charaviscas nastala je unutar istoimene Kulturne udruge koja je započela svoj put 1980. godine, zahvaljujući radu grupe žena koje su u Domaiju, malom mjestu u općini Moaña, provodile razne aktivnosti revitalizacije kulture. Na početku je grupa bila sastavljena od sastava gajdaša, grupe tradicionalnih plesova i škole za obuku, koja je postupno rasla i širila glazbu i folklor u Galiciji.
Pored Španjolaca, odličan su dojam ostavili i češki (iz Moravske) svirač flaute bez gornjih tonskih rupa - „u cijelom svijetu nema pet takvih“, rekao Bagur. Sjajan je bio i mladi talijanski harmonikaš, a folklorni ansambl “Koprivnica” oduševio je bogatstvom svoje narodne nošnje. Folklorni ansambl Koprivnica je od 1981. godine kontinuirano prisutan na kulturnoj sceni grada Koprivnice. Odgaja mlade plesače, pjevače i svirače te im ukazuje na važnost očuvanja lokalne tradicije i identiteta. Na svom repertoaru ima niz koreografija Podravine, a također njeguje i etno baštinu drugih krajeva Hrvatske. U Ansamblu djeluje stotinjak mladih ljudi, entuzijasta.
Upravo je prisustvo velikog broja mladih na pozornici u Vodnjanu jedna od važnih značajki festivala. Za održavanje tradicije potrebna su usmena predaja ali i ljudi koji će tu tradiciju održavati u glazbi, pjevanju i plesu. Zbog toga je jedan od etnografskih temelja opstanka tradicionalne kulture upravo međugeneracijska razmjena, a prema onome što smo gledali u u Vodnjanu, ne treba brinuti.
Fiksiranje vlastitog kulturnog identiteta i socijalizacija putem razlika
Pitali smo Lidiju Nikočević, etnologinju, muzejsku savjetnicu i dugogodišnju ravnateljicu Etnografskog muzeja Istre u Pazinu zašto su takve manifestacije važne. „Ono što je silno važno“, rekla nam je, „ je to da ljudi posežu elementima tradicijske kulture da bi se udobnije osjećali u vlastitoj koži, da bi jasnije fiksirali svoj kulturni identitet u svijetu u kojem vlada tolika šarolikost, tako da su počeli shvaćati da nešto što im je baština podarila mogu koristiti za socijalizaciju, za jačanje veza unutar zajednica koje se sve više raspadaju u suvremenosti. Takvo što im omogućava da ostanu vidljivi na toj karti različitih kulturnih opcija koje su i konkurentne na neki način. To je važno i na individualnoj i na društvenoj razini, dakle osnažuje zajednice, što mislim da je ključno danas, i naravno čini ih atraktivnijim u toj mnogostrukosti izbora“.
Riječ dakle o socijalizaciji koja ne ide putem uravnilovke već pozitivnim isticanjem razlika. „Vidjeli smo primjere nekih skupina „ nastavila je Nikočević, „koje uključuju ljude različitih kultura što smatram fenomenalnim i sjajnim, upravo zato što kulturna baština treba biti inkluzivna. Nažalost mnogi ističu ekskluzivnost, vrlo često ljudi žele pokazati da su jedinstveni, da samo oni imaju te neke posebne jedinstvene tradicije, u Istri mislimo da samo mi imamo kažune a kad se malo okreneš vidiš da ih imaju mnogi. Interpretacija tradicijske baštine trebalo biti nešto inkluzivno i otvoreno, a naravno, ako ju pravilno koristimo i interpretiramo onda nema opasnosti da ona postane banalizirana.“
Autentične skupine i stilizirani nastupi: kako poboljšati festival
„U Istri ima puno lijepih stvari, a ova je jedna od lijepih stvari koja se događa u Istri“, rekao nam je Vidoslav Bagur, no svejedno smo ga pitali da li se Leron još može poboljšati. „Možda bi trebalo malo popričati o konceptu“, komentirao je Bagur i dodao: „Leron je dobar zato što je jednostavan, pristupačan, ali smatram da na ovakvim smotrama ne trebaju nam te kompeticije, ne trebamo tražiti pobjednika, ne treba natjecanje. Oni su svi najbolji. Treba ujednačiti i vrijeme nastupa, nije u redu kad neki nastupaju deset minuta, a neki pola sata. Pored toga, vidjeli smo i „stilizirane“ folklore i autentične skupine i tu ne bi trebalo doći do natjecanja, to su različite stvari“.
Sličnoj je mišljenja i Lidija Nikočević: „Meni je žao što još nismo došli do stupnja kada ćemo Leron strukturirati na jedan probraniji način, kada ćemo postaviti neke kriterije, jer je strahovito teško evaluirati grupe koje dolaze iz potpuno različitih konteksta. Dakle imamo neke zavičajne skupine iz malih mjesta, lokalne skupine kod kojih se vidi da su to pripadnici zajednice koji interpretiraju svoju baštinu, dok s druge strane imamo folklorne ansamble, koji su poluprofesionalni il profesionalni, gradski ansambli kao što je Zagrebu „Ivan Goran Kovačić“. To su gradska djeca koja u slobodno vrijeme plešu folklor, kao što bi se mogli bavili nekim sportom, ali oni nemaju kontakt sa zajednicom, oni ne prezentiraju svoju baštinu nego nečiju drugu. Već tu imamo neke kruške i jabuke, a onda još dodatno se situacija komplicira kada vidimo da neko radi za turizam, svi su jednako odjeveni, svi jednako plešu, a znamo da ljudi plešu na različite načine i to odmah generira jednu veću autentičnost i uvjerljivost. Neke skupine imaju hiperkoreografirane plesove, prilagođene upravo za scenu. Dakle tu sad vidimo kako raste različito cvijeće i jako je teško tu postaviti ravnotežu.“
Festival koji njeguje tradicije i običaje različitih naroda otvoren je u četvrtak događajem “Ususret Leronu…” na vodnjanskom Zagrebačkom trgu. Bila je to večer posvećena tradicionalnom plesu „furlana“, o kojem su stručno govorili muzikolozi Vidoslav Bagur, Dario Marušić i Valter Colle. Furlane su „pokazno“ otplesali folklorne skupine Zajednice Talijana “Armando Capolicchio” iz Galižane i Zajednice Talijana Vodnjan te gosti iz Udina skupine “Lis Primulis di Zampis”.
„Nastojimo da ples „furlanu podignemo na višu razinu“, rekao je Bagur, „sljedeće će se godine u Zagrebu organizirati jedna velika fešta gdje će se na neki način proslaviti činjenica da je „furlana“ stavljena na državni popis nematerijalne kulturne baštine. Tom ćemo pozvati grupe iz Hrvatske, Italije i Grčke.
U petak je održan spektakularni mimohodom učesnika duž Trgovačke ulice, a Festival je svečano otvoren na Narodnom trgu pozdravnim riječima koje su sudionicima i publici uputili predsjednik Zajednice Talijana Vodnjan Maurizio Piccinelli, gradonačelnik Grada Vodnjana Dignano Edi Pastrovicchio, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva, te zamjenica župana Istarske županije Jessica Acquavita. Potom su na pozornici nastupili svi sudionici.
Završnu su večer vrlo dojmljivo vodili Gaia Forlani i Claudio Grbac, a prisustvovali su, među ostalima, gradonačelnik Grada Vodnjana, Edi Pastrovicchio, predsjednik Skupštine Talijanske Unije, Paolo Demarin te predsjednik TU, Maurizio Tremul.
Organizatori “Lerona” su Zajednica Talijana Vodnjan i Talijanska Unija u suradnji s Narodnim Sveučilištem iz Trsta uz financijsku pomoć Upravnog odjela za kulturu Istarske županije, Savjeta za Nacionalne manjine Republike Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Grada Vodnjan-Dignano.
