Uz zborove Zajednica Talijana iz Galižane, Vodnjana i Šišana, protagonisti večeri bili su Maria Sciolis sa svojom zbirkom pjesama i kratkih proza na istriotskom, Paolo Demarin koji je govorio o pravnom okviru promicanja istriotskog dijalekta te Germano Fioranti s prezentacijom o uporabi dijalekta u poslovnim aktivnostima
Uz zborove Zajednica Talijana iz Galižane, Vodnjana i Šišana, protagonisti večeri bili su Maria Sciolis sa svojom zbirkom pjesama i kratkih proza na istriotskom, Paolo Demarin koji je govorio o pravnom okviru promicanja istriotskog dijalekta te Germano Fioranti s prezentacijom o uporabi dijalekta u poslovnim aktivnostima
Nakon prekjučerašnjeg otvaranja XII. izdanja Festivala istriota, koje se dogodilo u talijanskoj osnovnoj školi u Balama jezičnom radionicom za učenike osnovnih škola, festival se jučer preselio u Šišan, gdje će se odvijati svi preostali događaji do zatvaranja festivala, sutra navečer.
Jučerašnji se program u Zajednici Talijana u Šišanu, riječima, stihovima, glazbom i pjesmom, pokazao lijepim izlogom ove manifestacije koja je nastala s ciljem očuvanja, vrednovanja i promocije istriotskog narječja, jednog od dva talijanska istarska dijalekta, koji se još uvijek govori u Šišanu, Galižani, Vodnjanu, Balama i Rovinju (nažalost je izumro u Fažani), sa Zajednicama Talijana ovih mjesta kao organizatorima i protagonistima događaja. Dvorana je bila puna unatoč neprestanoj kiši.
Pjesme na istriotskom jeziku izveli su zborovi ZT Galižane, Vodnjana i Šišana
U glazbenom dijelu, pozornicu su zauzeli zborovi s repertoarom pjesama na istriotskom jeziku. Prvi je nastupio ženski zbor Zajednice Talijana iz Galižane pod vodstvom Lorene Moscarda, koji je uz pratnju Roberta Krbavca na harmonici izveo pjesme Per duto Galisan (“Po cijeloj Galižani”, adaptacija poznate abruške pjesme "Vola, vola, vola", koju su 1922. godine napisali Guido Albanese i Luigi Dommarco) i "Galisan bel" (“Lijepa Galižana”, tekst Valmera Cusme, glazba Bruna Krajcara), s kratkim recitalom samog Cusme.
Mješoviti zbor Zajednice Talijana iz Vodnjana, pod vodstvom Oriette Šverko, publici je predstavio potpuri vodnjanskih tradicionalnih pjesama, dok je mješoviti zbor domaćina, ZT Šišana, otpjevao "Al me paieʃ" ("Moje selo"), lijepu i kompleksnu skladbu koju je napisao Bruno Vian i i preradila Franca Moscarda.
Nastupom zbora iz Šišana (jedan od članova zbora je bivši biciklist Bruno Bulić, pobjednik biciklističke utrke “Kroz Jugoslaviju” i sudionik na Olimpijskim igrama u Moskvi i Los Angelesu), koji vodi Edna Strenja Jurcan uz pratnju Veronike Ravlić na klaviru, okončana je večer koja je prethodno pronašla u Mariju Sciolis jednu od glavnih aktera.
U poeziji Marije Scolis istriotski oživljava iz zaborava
Naime, predstavljena je njezina knjiga "I iè fato càrta a li ma nièse e a ma nèvo" ("Sastavila sam oporuku u korist svojih unuka") koja je objavljena upravo u sklopu Festivala istriota. Knjiga sadrži pjesme i kratke proze u rovinjskoj inačici istriotskog, s talijanskim prijevodom same autorice te Nives Giuricin i Alessija Giuricina.
Tijekom večeri prikazan je i video Alessija Giuricina iz Sjedinjenih Država, u kojem je, govoreći na istriotskom, istaknuo značenje ove knjige te je podsjetio i na važnu ulogu edukatora koju je desteljićima obavljala Marija Sciolis. Autorica je, naime, četrdeset godina predavala talijanski jezik u Srednjoj školi u Rovinju, a za njen rad u obrazovanju 2021. primila je Medalju Talijanske Unije te, 2023., Medalju Grada Rovinja.
Nakon čitanja predgovora knjizi koji je priredila Paola Delton, a u kojem se Sciolis priznaje zasluga što "osjeća jezik kao svoj" i što piše na jeziku koji "u ovim pjesmama izgleda kao da oživljava iz zaborava na koji je osuđen zbog nesretnih povijesnih okolnosti i neumoljivih jezičnih zakona", autoricu su intervjuirali dvoje spretnih voditelja večeri, Manuela Geissa i Šandor Slacki.
Tijekom razgovora autorica je objasnila razloge zbog kojih piše o "gorkim zalogajima, tuzi, razočarenjima, žaljenjima" koji, kako piše Delton, "izviru tijekom života autorice i u stihovima koje nam nudi". Maria Sciolis je također govorila o važnosti obitelji, o potrebi, kod učiteljica, da se učenicima stalno pružaju nove motivacije, a što se tiče odnosa između suvremenosti i prošlosti - a dijalekt je jedan od najvjernijih “glasnogovornika prošlih vremena” - poetski je rekla da mladi, kako bi dobili "snažna krila", moraju imati i "duboke korijene".
Paolo Demarin: Iskoristiti status nematerijalnog kulturnog dobra zaštićenog od strane Hrvatske
Sinoć, povodom prve obljetnice priznavanja istriotskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Hrvatske, Paolo Demarin (inače, predsjednik Skupštine Talijanske Unije) govorio je o zakonskim okvirima koji nositeljima dobra (a to su Zajednice Talijana Šišana, Galižane, Vodnjana, Bala i Rovinja) nameću određene obveze, ali istovremeni nude i mogućnosti dobivanja financijske potpore za programe očuvanja i valorizacije istriota. U tom kontekstu Demarin je iznio ideju o podučavanju istriotskog jezika, bez prisile i dodatnog didaktičkog opterećenja, u školama.
Germano Fioranti i istriotsko narječje u poslovanju: El magazèin, Le tabacheine, Toca la louna, ali i... Elpikon
O korištenju istriotskog jezika u poslovanju govorio je poznati galerist Germano Fioranti iz Vodnjana. Polazeći od prvog slučaja korištenja istriotskog jezika u nazivima poduzeća, Fioranti je podsjetio na bar Ligreia (tal. allegria, hr. veselje) koji je otvoren u Vodnjanu krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali i na bar Le tabacheine (radnice u tvornici duhana) u Rovinju, koji je tim imenom izražavao snažnu vezu s poviješću područja. Naime, radnice Tvornice duhana bile su protagonistice prijelaza Rovinja iz ribarskog i poljoprivrednog mjesta (sapaduri - kopači zemlje) u suvremeni Rovinj, temeljen ne samo na turizmu, već i na industriji, prije svega duhanskoj, ali i industriji likera (poznati pelinkovac) te konzerviranju ribe.
Fioranti je nadalje spomenuo i ime svoje galerije El Magazèin (Skladište) te naziv B&B-a Erike Forlani, također u Vodnjanu, koji nosi ime Toca la louna (Dotakni mjesec) preuzeto iz pjesme poznate pjesnikinje na istriotskom jeziku Loredane Bogliun, a koju je uglazbila Tamara Obrovac. Erika Fioranti pročitala je, potom, pjesmu Loredane Bogliun.
Fioranti je također podsjetio na jedan zanimljiv događaj, odnosno dosjetku kojoj je pribjegao građevinski poduzetnik koji je želio svojoj tvrtki dati naziv na dijalektu u trenutku kada su za poslovanje bila dopuštena samo hrvatska imena ili imena preuzeta iz mrtvih jezika poput grčkog i latinskog. Snalažljivi poduzetnik koristio je grčki prizvuk naziva Elpikon, koji se, naravno, trebao čitati kao "El picon", tj. nazivom za alat kramp u talijanskim dijalektima koji se govore u Istri.
Večeras "Sanremo" na istriotskom jeziku
Manifestacija se nastavlja večeras u 19:30 sati s programom"'Na cantada nsembro" (“Pjevajmo zajedno”), festivalom novih pjesama s tekstovima na istriotskom jeziku. Tijekom večeri održat će se i dodjela nagrada za literarni i video natječaj te nastup Midi pjevača i Solista ZT "Pino Budicin" iz Rovinja. Slijede zabava i ples s grupom “El Gato e le Volpi”.
Festival završava sutra, 5. listopada: u 18 sati na programu je mimohod folklornih skupina iz Vodnjana, Galižane, Šišana, Bala, te KUD-a "Marco Garbin" iz Rovinja uz sudjelovanje limene glazbe iz Rovinja, a u 19:30 na redu je "Esi o no esi a la nostra" ("Biti ili ne biti na naš način"), odnosno nastup amaterskih dramskih skupina koje djeluju u Zajednicama Talijana iz Vodnjana, Galižane, Rovinja, Šišana i Bala. A sve to uz tradicionalnu gastronomsku ponudu i prezentaciju recepata na istriotskom jeziku.
Manifestacija se organizira uz potporu hrvatske i talijanske vlade, kao i Istarske županije i regije Friuli Venezia Giulia.
Barban je obilježio Advent mnoštvom različitih događanja, od tradicionalnih manifestacija poput Smotre ulja, Kantajmo i svirimo po staroj užanci, raznih radionica za djecu i odrasle, humanitarne retro zabave povodom zaštitnika župe Sv. Nikole, do prve Barokne barbanske priče
Svaki policijski službenik je trebao oduzeti moju iskaznicu i poništiti ju ako je bila nevažeća, i onda bi to riješili. Ja godinu dana živim u uvjerenju da ću do veljače iduće godine napraviti novu osobnu iskaznicu s novom adresom, kazao je Galović
Projektom se rekonstruira 1200 metara i dograđuje 145 metara lukobrana, a pored povećanja maritimne sigurnosti luke i zaštite grada od visokih valova i potencijalnih poplava, ovaj projekt će doprinijeti i povećanju teretnog i putničkog prometa unutar luke Pula kao i potaknuti nove investicije, kazao je župan Miletić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
