Kultura

A green library for a green transition

IVAN KRALJEVIĆ: Potrebno je da djeca odu u pravu šumu, da ih netko nauči o branju samoniklog bilja, gljiva... Živimo u jako nesigurnim vremenima

Sva tri filma nose poruku, o važnosti divljeg svijeta, mikroorganizmima, te preporučujem svima da ih pogledaju, jer nose pouku koja je jako bitna, te je dobro predstavljena, a govori da bi se svi trebali više stopiti, upoznati prirodu, i da je povratak njoj neophodan, kazao je o projekciji filmova učenik osmog razreda Laren Golub


 
4 min
Dean Mladenović ⒸFOTO: Dean Mladenović

Sva tri filma nose poruku, o važnosti divljeg svijeta, mikroorganizmima, te preporučujem svima da ih pogledaju, jer nose pouku koja je jako bitna, te je dobro predstavljena, a govori da bi se svi trebali više stopiti, upoznati prirodu, i da je povratak njoj neophodan, kazao je o projekciji filmova učenik osmog razreda Laren Golub

Danas je u pulskom Kinu Valli za učenike osnovnih i srednjih škola te studente održana projekcija tri filma 'Gdje čovjek više ne vlada, 'Svi smo mi od blata' i 'Podzemni astronaut' u sklopu mini projekta "A green library for a green transition", koji je dio europskog projekta BOLSTER – Bridging Organizations and marginalized communities for Local Sustainablity Transitions in EuRope.

Organizatori ovog hvalevrijednog projekta čiji cilj je razumjeti kako na marginalizirane zajednice utječu politike povezane s Europskim zelenim planom i povećava li njihovo uključivanje u procese donošenja odluka potporu tranzicijskim planovima su: Društvo bibliotekara Istre, Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije te Kino Valli.

Prvi od tri filma, iz 2022. godine 'Gdje čovjek više ne vlada' kojeg potpisuje režiserski dvojac Paolo Rossi i Nicola Rebora upoznaje nas sa šumama i divljim životinjama Quattro Province Apenine regije u sjeverozapadnoj Italiji, te govori o tome kako priroda nakon čovjekovog napuštanja ovih planina, ponovno preuzima prostore, a u nju se vraća stabla hrastova, kestena, bukve i naravno šumski stanovnici poput jazavaca, vukova, kuna, divljih mačaka i lisica.

Kosovski dokumentarac 'Svi smo mi od blata' inspirativan je film koji nas upoznaje s ljudima i organizacijama koje su izgradile svoje domove koristeći stoljećima stare tehnike gradnje od prirodnih materijala, poput blata. Korištenjem prirodnih materijala istražena je povezanost ljudi sa zemljom i okolinom koja ih okružuje te o životu u zajednici i suživotu s prirodom.

Posljednji predstavljeni film, redateljice Marleine van der Werf, 'Podzemni astronaut' otkriva misterije koje se kriju ispod naših nogu, složenu podzemnu mrežu mikoriznih gljiva koje održavaju i čuvaju ekosustave na životu, razmjenom hranjivih tvari i ugljika s gotovo svim biljkama na Zemlji. Film prati evolucijsku biologinju Toby Kiers, u njezinoj misiji mapiranja svjetskih mreža gljiva i razumijevanja njihovog ponašanja prije nego što bude prekasno.

Kako su projekcije ova tri poučna filma djelovala na učenike kazao nam je učenik osmog razreda Laren Golub, koji je pohvalio edukacijsku razinu na kojoj su predstavljeni.

- Sva tri filma nose poruku, o važnosti divljeg svijeta, mikroorganizmima, te preporučujem svima da ih pogledaju, jer nose pouku koja je jako bitna, te je dobro predstavljena, a govori da bi se svi trebali više stopiti, upoznati prirodu, i da je povratak njoj neophodan. Naravno da ljudi velikim dijelom negativno utječu na promjene koje se događaju oko nas, ali s ovakvim poučnim filmovima možemo tome stati na kraj, poručio je Laren.

Laren Golub

Voditelj Sveučilišne knjižnice u Puli i jedan od organizatora mini projekta "A green library for a green transition" Ivan Kraljević, istaknuo je problem života u gradovima, kao glavnim uzrokom otuđenja od prirode, koje na sve nas djeluje psihički i fizički.

"Fizički nismo u onoj formi u kakvoj bi trebali biti kada bi se kretali po prirodi. Tu su sve veći poremećaji prehrane, depresija. U dokumentarcima je spomenut dodir sa zemljom, koji nam podiže endorfin, serotonin, te nas čine sretnijima. U jednoj studiji tog otuđenja i depresije modernog čovjeka došlo se do zaključka da je sve počelo onog trenutka kada smo stavili obuću na noge i tako izgubili uzemljenje.

Potrebno je da ova djeca odu u pravu šumu, da ih netko naučio o branju samoniklog bilja, gljiva..., jer živimo u zapravo jako nesigurnim vremenima. Do prije desetak godina bilo je jako puno skeptika u pogledu klimatskih promjena, koje su i njima sada vidljive. Tu su i ratovi koji su nam praktično u susjedstvu, te je moguće da dođe do kolapsa sustava, pa će se potreba za traženjem hrane u prirodi opet javiti, a mi to ne znam raditi, jer nas kroz formalno obrazovanje to više nitko ne uči", naglasio je Kraljević.

Ivan Kraljević

Projekcijama su prisustvovali učenici osnovnih škola Centar, Kaštanjer, Monte Zaro, Tone Peruško, srednjoškolci iz Tehničke škole, Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu te studenti Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"


Nastavite čitati

Pula
 

Jutarnji list o Punterama: Noćne straže u bastionu antifašizma

Puntere: Obuka za samoobranu je zatvorenog tipa. Andrea Matošević: Zaboravimo romantičnu sliku Pule, zaboravimo romantičnu sliku Istre. Krešimir Krolo: Inicijativa Puntere Pula ne doprinosi smanjivanju tenzija, nego unosi nemir i nepovjerenje kako prema imigrantskim radnicima tako i prema institucijama. Filip Zoričić: Ne prihvaćam sijanje mržnje na drugoga i različitoga poistovjećujući jedan nasilni incident s cijelom etničkom skupinom, ljudima druge boje kože, onima koji dolaze raditi u Pulu

Pula
 

(VIDEO) Poslušajte sjajan ženski saksofonski kvartet Roya koji je sinoć oduševio Puljane

'Roya' na perzijskom jeziku znači san ili vizija * Ovu jedinstvenu skupinu čine četiri izvrsne saksofonistice - Hrvatica Petra Horvat, Poljakinje Weronika Partyka i Betka Bizjak Kotnik te Slovenka Jovana Joka, a sinoć im se pridružio, uz nimalo nebitnu elektronsku podlogu, Neven Radaković * Premijerno su izvele skladbu "Malala" Jeana Denisa Michata u čast Malale Yousafzai, pakistanske aktivistice koja je dobila Nobelovu nagradu u dobi od 17 godina

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.