Kultura

otkriće novog svijeta

Jesu li stari Rimljani stigli do Amerike puno prije Kolumba?

Karte iz rimskog doba prikazuju Antipode kao Južnu Ameriku zajedno s Meksičkim zaljevom, Floridom i Brazilom. Također, karta Albertina de Virge iz 1414. prikazuje peruansku obalu i naziva je Ca-paru, što je isto kao i Zemlja Pera na karti Andree Bianco iz 1436. godine, pokazujući da je Peru imenovan ranije od Pizarrovog dolaska 1521. godine


 
5 min
Istra24
Foto: Youtube / Wikimedia / Screenshot

Karte iz rimskog doba prikazuju Antipode kao Južnu Ameriku zajedno s Meksičkim zaljevom, Floridom i Brazilom. Također, karta Albertina de Virge iz 1414. prikazuje peruansku obalu i naziva je Ca-paru, što je isto kao i Zemlja Pera na karti Andree Bianco iz 1436. godine, pokazujući da je Peru imenovan ranije od Pizarrovog dolaska 1521. godine

Puno prije dolaska Kristofora Kolumba (1451. – 1506.), danas se već pouzdano zna da su Sjevernu i Južnu Ameriku posjetile druge drevne civilizacije. Danas je već poznato da Kolumbo nije prvi otkrio Novi svijet 1492. godine, piše Morski.hr.

Ipak, mnogi istraživači sugeriraju da su među tim prvim posjetiteljima bili Vikinzi, Kinezi, Feničani, a vjerojatno i Kelti. Postoje dokazi da su brojne druge drevne civilizacije posjetile Ameriku puno prije nego što je Kolumbo slučajno naletio na Novi svijet koji je već bio naseljen.

Jesu li stari Rimljani također prešli Atlantski ocean i stigli do obala Amerike nekih dvije tisuće godina prije Kolumba?

Mnogi drevni rimski novčići iskopani su u Sjevernoj Americi, ali nije lako smatrati ove artefakte dokazom pred kolumbijskog transoceanskog kontakta. Ove drevne novčiće mogli su nositi i Španjolci koji su došli s Kolumbom. Međutim, dok istražujete ovu teoriju, treba istražiti druge zanimljive artefakte koji ukazuju na drevnu rimsku prisutnost u Americi.

Nudi li glava Tecaxic-Calixtlahuaca dokaze o pretkolumbijskom transoceanskom kontaktu?

Jedan od najpouzdanijih artefakata drevne rimske prisutnosti u Americi je mala glava Tecaxic-Calixtlahuaca navodnog rimskog podrijetla pronađena u Meksiku 1933. godine.

Te je godine, naime, arheolog José García Payón otkrio malu glavu s "stranim" obilježjima u pokopu u Calixtlahuaci, oko 60 km zapadno od Mexico Cityja u dolini Toluca.

Calixtlahuaca je jedno od rijetkih urbanih lokaliteta povezanih sa Astecima, od kojih su arhitektura i kamena skulptura preživjeli do danas. To je bilo mjesto gdje su Asteci štovali zmijsko božanstvo Ehecatla.

Godine 1961. austrijski antropolog Robert Heine-Geldern pregledao je glavu i izjavio da je "neupitno" izišao iz helenističko-rimske umjetničke škole. Otkrio je da njegov "prepoznatljivi naturalizam" sugerira datum "oko 200. godine".  

Glava Calixtlahuaca - Foto: Romeo Hristov / Državno sveučilište Ohio

Glava je tada uglavnom zaboravljena sve do 1990. godine kada ju je počeo istraživati student arheologije Romeo Hristov. Dvije i pol godine kasnije, locirao ga je u skladištu u Nacionalnom muzeju antropologije u Mexico Cityju, pogrešno klasificiran kao Kolonijalni.

U intervjuu u jednoj od vodećih talijanskih novina, prof. Bernard Andreae, sadašnji ravnatelj Njemačkog arheološkog instituta u Rimu, dao je svoje mišljenje o glavi.

"To je rimski artefakt bez ikakve sumnje... Stilsko ispitivanje govori nam, točnije, da je riječ o rimskom djelu iz drugog stoljeća nakon Krista. Prema frizuri i obliku brade, predstavlja osobine tipične za severijske careve, upravo iz tog razdoblja.

Termoluminiscencijskim testom u laboratoriju zaključeno je da "figurica ima prividni raspon starosti između 730 godina i 2880 godina".

Dakle, čini se da bi se tajanstvena glava Tecaxic-Calixtlahuaca mogla smatrati jednim od najboljih dokaza za drevni trans-oceanski kontakt. Kolumbo nipošto nije bio prvi koji je posjetio ovaj kontinent.

Međutim, treba dodati da su kontroverznu glavu Tecaxic-Calixtlahuaca ispitivali mnogi znanstvenici koji navode da je lažnjak.

Neki su također odbacili mogućnost da je glava starog rimskog podrijetla i sugeriraju da je ovaj artefakt dokaz nordijske prisutnosti u Americi. Povremeno se predlaže da neobična frizura figure ima moguću sličnost s nordijskim ili vikinškim pokrivalima za glavu.

Zašto je Amerika prikazana na drevnim rimskim kartama?

Autor i istraživač Carl Lehrburger istraživao je koje su drevne civilizacije stigle do Amerike prije Kolumba i primijetio da su drevni Rimljani bili upoznati s Amerikom, kao što se može vidjeti na njihovim kartama.

U svojoj knjizi Tajne drevne Amerike: Arheoastronomija i nasljeđe Feničana, Kelta i drugih zaboravljenih istraživača, Lehrburger ističe da su "drugi pisci pružili dokaze da su rimski brodovi putovali u Indiju, Kinu i jugoistočnu Aziju. Mnogima su, međutim, nepoznati brojni dokazi koji dokazuju da su stigli i do obale Sjeverne i Južne Amerike.

Karta svijeta Albertina de Virge iz 1414. - Foto: Wikimedia

Kao što je spomenuto, karte iz rimskog doba prikazuju Antipode kao Južnu Ameriku zajedno s Meksičkim zaljevom, Floridom i Brazilom. Također, karta Albertina de Virge iz 1414. prikazuje peruansku obalu i naziva je Ca-paru, što je isto kao i Zemlja Pera na karti Andree Bianco iz 1436. godine, pokazujući da je Peru imenovan ranije od Pizarrovog dolaska 1521. godine."

Ostali drevni rimski artefakti otkriveni u Sjevernoj i Južnoj Americi

Nekoliko zanimljivih drevnih artefakata povezanih s Rimskim Carstvom otkriveno je u Americi, ali ti objekti nikada nisu stekli mnogo publiciteta, vjerojatno zbog svoje kontroverzne prirode. Među tim artefaktima nalazimo "natpise, kovanice i mnoge keramičke amfore koje su pronađene uz obale Sjeverne i Južne Amerike.

David Pratt, koji je autor knjige "Drevne Amerike: migracije, kontakti i Atlantida", izvijestio je da su amfore iz prvog stoljeća nove ere otkrivene kod obala Mainea 1971. i 1972. godine. Pratt je također primijetio da su 1972. ronioci na obali Hondurasa pronašli trup broda s teretom rimskih amfora. Više amfora otkriveno je u Južnoj Americi, uz obalu Venezuele i petnaest milja od obale Rio de Janeira u Brazilu 1976. godine.

Opet, uz obalu Brazila, ronioci su otkrili potonuli brod iz prvog stoljeća prije Krista koji je sadržavao stotine rimskih urni. Rimske amfore također su otkrivene kod Venezuele dvije godine kasnije. Međutim, brazilska vlada zabranila je bilo kakvu istragu kako bi zaštitila ugled portugalskog istraživača Pedra Álvaresa Cabrala, koji je zaslužan za "otkrivanje Brazila".

Ove rimske amfore korištene su za skladištenje i transport tekućina, a njihova brojnost sugerira da su trgovački putovi bili dobro uspostavljeni.

Što se tiče Sjeverne Amerike, sudac i povjesničar John Haywood (1762.-1826.) opisao je rimske kovanice i gumbe veličine pola dolara i napravljene između 138. i 259. godine poslije Krista koje su iskopali doseljenici u Tennesseeju i Kentuckyju između 1819. i 1821. godine.

Foto: Muzej u Ohio

U 20. stoljeću, točnije 1955. godine, u blizini Crvene rijeke u Terralu u Oklahomi, u prethodno izoranom polju pronađen je novčić u obliku konkavnog oblika izrađen, kao ukras. S jedne strane mogao se vidjeti ucrtani bik preko dupina s latinskim natpisom iznad kojeg piše ime grada Thurium (atenska kolonija u Italiji oko 200. godine prije Krista). S druge strane bio je Atenin portret."

Jedan ili dva neobična drevna artefakta mogu se odbaciti kao krivotvorine. Ipak, kada je na kontinentu otkriveno toliko artefakata rimskog podrijetla, čini se vrlo glupo ne uzeti u obzir drevne Rimljane koji su posjećivali Južnu i Sjevernu Ameriku. Znamo da su stari Rimljani bili izvrsni inženjeri koji su izgradili izvanredne akvadukte i najsofisticiranije sustave cesta. Zaslužni su za više izuma koje i danas koristimo. Ipak, mnogi još uvijek imaju poteškoća prihvatiti mogućnost da su drevni Rimljani iz nekog razloga posjetili Ameriku.


Nastavite čitati

Svijet
 

Europski parlament donio prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama

Novo zakonodavstvo sadrži dulji popis otegotnih okolnosti za kaznena djela za koja su predviđene strože kazne poput zločina protiv javnih osoba, novinara ili boraca za ljudska prava. Taj popis uključuje i namjeru kažnjavanja žrtava na temelju njihova roda, seksualne orijentacije, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla i političkog uvjerenja te želje da se sačuva ili obrani „čast”

Svijet
 

Juventus prvi finalist Talijanskog kupa

Lazio, kojega vodi hrvatski stručnjak Igor Tudor, uspio je s dva gola Casellanosa (12, 49) anulirati zaostatak iz prvog dvoboja, ali pred kraj dvoboja je Milik (83) zabio gol vrijedan prolaska u finale za Juventus

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.