Nagrada je Baniću dodijeljena za knjigu “Barmecidal Margraviate: Iura domini patriarchę et ecclesię Aquileiensis in tota Istria in Context”, koja se bavi jedinstvenim povijesnim izvorom relevantnim za istarsku srednjovjekovnu povijest – katalogom prava akvilejskih patrijarha u Istri * Znanstveno-istraživački interes Darije Mihelič vezan je uz ekonomsku povijest Pirana. Pripremila je tekstualno-kritičko izdanje najstarije piranske bilježničke knjige s kraja 13. stoljeća, a 2018. godine dovršila je monumentalno djelo izdanje sedam svezaka piranskih bilježničkih knjiga
Nagrada je Baniću dodijeljena za knjigu “Barmecidal Margraviate: Iura domini patriarchę et ecclesię Aquileiensis in tota Istria in Context”, koja se bavi jedinstvenim povijesnim izvorom relevantnim za istarsku srednjovjekovnu povijest – katalogom prava akvilejskih patrijarha u Istri * Znanstveno-istraživački interes Darije Mihelič vezan je uz ekonomsku povijest Pirana. Pripremila je tekstualno-kritičko izdanje najstarije piranske bilježničke knjige s kraja 13. stoljeća, a 2018. godine dovršila je monumentalno djelo izdanje sedam svezaka piranskih bilježničkih knjiga
Povjerenstvo u sastavu Gaetano Benčić (predsjednik), Marija Mogorović Crljenko (članica) i Rino Cigui (član) dodijelilo je nagradu OPUS HISTRIAE za najbolje djelo o istarskoj povijesti, umjetnosti ili kulturi za 2023. godinu Josipu Baniću "za temeljitu studiju povijesnih izvora, njihovu kontekstualizaciju i valorizaciju, studiju kojom je odgovorio na brojna dosad nerazrješena pitanja istarskoga srednjovjekovlja i time stvorio prostor za nova promišljanja o položaju Istre u kasnom 13. i ranom 14. stoljeću".
Nagrada je dodijeljena za knjigu “Barmecidal Margraviate: Iura domini patriarchę et ecclesię Aquileiensis in tota Istria in Context”, koja se bavi jedinstvenim povijesnim izvorom relevantnim za istarsku srednjovjekovnu povijest – katalogom prava akvilejskih patrijarha u Istri. Na temelju opsežnih arhivskih istraživanja, autor je za taj izvorno nedatirani povijesni dokument uspio ponuditi valjanu dataciju, uvjerljivo dokazavši da je dokument bio sastavljen u kancelariji akvilejskog patrijarha Rajmunda della Torre u jesen 1280. godine. Ovaj novi kronološki okvir poslužio mu je za raščlambu dokumenta i donošenje brojnih novih spoznaja o istarskom srednjovjekovlju.
Josip Banić (Pula, 1989), povjesničar i medievist, u svom znanstvenom radu bavi se političkom i društvenom poviješću sjevernojadranske regije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, posebice odnosom između Mletačke Republike i Akvilejskog patrijarhata. Doktorsku disertaciju obranio je pri Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti–Beču te objavio niz znanstvenih radova na temu srednjovjekovne povijesti Istre. Idejni je začetnik i glavni istraživač na projektu Fontes Istrie medievalis koji se bavi sustavnim objavljivanjem srednjovjekovnih izvora vezanih za povijest Istre.
Vijeće Humanističkog društva Histria, pod predsjedanjem Roberta Matijašića, dodijelilo je također priznanje SUMMA HISTRIAE" za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području Darji Mihelič „za doprinos historiografiji istarskoga srednjeg i ranog novog vijeka, nebrojene radove nastale na temelju neobjavljenih povijesnih izvora, njihov prijevod, interpretaciju i valorizaciju, studiju kojom je odgovorio na brojna dosad nerazriješena pitanja istarskoga srednjovjekovlja i time stvorio prostor za nova promišljanja o položaju Istre u kasnom 13. i ranom 14. stoljeću“.
DARJA MIHELIČ (Ljubljana, 1950), povjesničarka koja je do umirovljenja 2013. godine bila vezana za Zgodovinski inštitut Milka Kosa. U svojoj se karijeri bavila i poučavanjem te je predavala na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani, a kasnije i na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani te Univerzi na Primorskem u Kopru. Njezin znanstveno-istraživački interes vezan je uz ekonomsku povijest Pirana. Pripremila je tekstualno-kritičko izdanje najstarije piranske bilježničke knjige s kraja 13. stoljeća, a 2018. godine dovršila je monumentalno djelo izdanje sedam svezaka piranskih bilježničkih knjiga.
Na temelju istraživanja rečenih bilježničkih knjiga i drugih arhivskih izvora nastale su monografije Neagrarno gospodarstvo Pirana od 1280. do 1320. (1985.) i Ribič, kje zdaj tvoja barka plava?: piransko ribolovno območje skozi čas (2007.). Pored toga, povijesti Pirana i šireg istarskog područja posvetila je brojne rasprave iz područja agrarnog gospodarstva, solana, obrta, pomorskog prometa, svakodnevnog života, crkvene povijesti, migracija, graničnih pitanja urbanih područja, povijesnih i topografskih pitanja i problematici monetarnih i mjernih sustava.
Sudjelovala je i nastavlja sudjelovati u uredničkim odborima, izdavačkim vijećima i programskim odborima različitih stručnih i znanstvenih časopisa: Zgodovinski časopis, Annales, Acta Histriae, Histria. Godine 2023. je objavila knjigu o piranskom eruditu Almerigu Petroniju "Obzorje duhà Istranov zgodnjega novega veka: popis zapuščine premožnega Pirančana (1599)", te sudjelovala na projektu pogodom 600. obljetnice koparskog Statuta.
Nagrade je dodijelilo Humanistično društvo - Società umanistica - Humanističko društvo Histria, a uručene su danas u kavani Loggia u Kopru.
Sutra među ostalim pišemo o mjeri Istarske županije o financijskom bonusu vjernosti poslodavcu u 2025. godini za zaposlenike u istarskim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, odnosno zbog čega je ta mjera izazvala nezadovoljstvo kod većeg dijela zaposlenika
Ovih 37 ljudi garancija su da će Istra nastaviti istim putem napretka i suradnje, poručio je Miletić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
