Herculanea na godišnjem?
Nimalo lijepe scene pred špicu sezone
"Slušam audio knjigu Pankraja Mishre "Svijet nakon Gaze" koja mi je jako važna. Kad sve ovo završi, a nadam se da će završiti čim prije, čeka nas jedan potpuno drugi svijet. Događa se genocid na Mediteranu, Mediterancima, bazično našim ljudima koji su drugačije vjere. A progone ih ljudi koji to proživjeli. Meni je to apsolutno neshvatljivo. S jedne strane mogu razumjeti kako se to dogodi, ali mi je neshvatljivo da se to događa i da pristajemo na to. I da nas kapital sve sustavno ušutkava jer razmišljamo da nećemo imati novaca za hranu, da se nećemo moći prehraniti, 'pogni glavu, šuti i radi'", kazala je Marija Andrijašević, uz poziv na budnost i borbu
"Slušam audio knjigu Pankraja Mishre "Svijet nakon Gaze" koja mi je jako važna. Kad sve ovo završi, a nadam se da će završiti čim prije, čeka nas jedan potpuno drugi svijet. Događa se genocid na Mediteranu, Mediterancima, bazično našim ljudima koji su drugačije vjere. A progone ih ljudi koji to proživjeli. Meni je to apsolutno neshvatljivo. S jedne strane mogu razumjeti kako se to dogodi, ali mi je neshvatljivo da se to događa i da pristajemo na to. I da nas kapital sve sustavno ušutkava jer razmišljamo da nećemo imati novaca za hranu, da se nećemo moći prehraniti, 'pogni glavu, šuti i radi'", kazala je Marija Andrijašević, uz poziv na budnost i borbu
"Od ovog što ja pišem ne mogu zaraditi novac i živjeti od toga, iako su mi knjige hvaljene i donijele su mi nekakav kulturni kapital. No taj kulturni kapital često ne slijedi ekonomski kapital. Mogu biti u jednom trenutku najčitanija autorica i s druge stane raditi neki potpuno 'lijevi' posao koji nema nikakve veze s pisanjem. I to je najčešće realnost našeg regionalnog književnog polja", kazala je večeras u pulskoj Gradskoj knjižnici nagrađivana pjesnikinja i spisateljica Marija Andrijašević.
- Jedna od meni najdražih srpskih spisateljica trenutačno u Loboriki radi u restoranu. Rekla sam joj da je to užasna nepravda, na što mi je ona rekla: 'A šta ću', dodala je Andrijašević, s kojom je zadnjeg dana manifestacije "Pula čita" razgovarala knjižničarka Iva Lanča.
Odgovarajući na pitanje koliko u njenom romanu "Zemlja bez sutona" ima autobiografskih elemenata, kazala je da da ih ima malo.
"Postoji taj kompozitni otac koji je nastao na razmišljanjima kakvog bih ja oca voljela da sam imala, a kad je nastala moja junakinja, morala sam postaviti pitanje kakvog bi ona oca voljela imati. Naravno, svaki pisac piše iz nekih biografskih elemenata, tu živimo, tu promatramo, osim pisaca SF-a ili pisaca koji su hrabro i radikalno iz Zagreba zamišljali San Francisco. Pišemo o stvarima koje poznajemo. Pišemo o lažovima jer nas je netko lagao, pišemo o ljubavnicima jer nas je netko strastveno volio", nastavila je autorica, koja je tijekom večeri u par navrata čitala svoju poeziju, kao i jednu duhovitu priču iz "Lige ribara".
Na pitanje što je zadnje čitala, navela je u nas još neprevedeno djelo Lidie Millet "Atavists" koje, veli, kroz deset priča opisuje ataviste, ljude koji su zaglavili u prošlosti, na vrlo humorističan način; donekle je usporediva zbog suvremenosti i smiješnih likova s Tanjom Mravak. Kao omiljenu spisateljicu navela je Nadu Gašić, posebno njenu tetralogiju o Zagrebu.
- Slušam audio knjigu Pankraja Mishre "Svijet nakon Gaze" koja mi je jako važna. Kad sve završi, a nadam se da će završiti čim prije, čeka nas jedan potpuno drugi svijet. Događa se genocid na Mediteranu, Mediterancima, bazično našim ljudima koji su drugačije vjere. A progone ih ljudi koji to proživjeli. Meni je to apsolutno neshvatljivo. S jedne strane mogu razumjeti kako se to dogodi, ali mi je neshvatljivo da se to događa i da pristajemo na to. I da nas kapital sve sustavno ušutkava jer razmišljamo da nećemo imati novaca za hranu, da se nećemo moći prehraniti, 'pogni glavu, šuti i radi', kazala je Marija Andrijašević, uz poziv na budnost i borbu.
Marija Andrijašević diplomirala je komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za rukopis "davide, svašta su mi radili" nagrađena je Goranom za mlade pjesnike 2007. Prije i poslije toga objavljivala je poeziju u kulturnim i književnim časopisima (Re, Quorum, Knjigomat, Poezija…).
Godine 2021. objavila je svoj prvi roman "Zemlja bez sutona", koji je nagrađen nagradom tportala za roman godine, kao i prvom regionalnom nagradom "Štefica Cvek".
Knjigu priča "Liga ribara" objavila je 2024. godine. Dobitnica je ovogodišnja dobitnica nagrade "Ivan Goran Kovačić" za najbolju knjigu - zbirku "Temeljenje kuće" (2023.).
Povremeno je prevodila poeziju s engleskog govornog područja za Treći program Hrvatskoga radija te intervjuirala spisateljice s Balkana za Voxfeminae.net.
Poezija joj je prevođena na slovenski, talijanski, ukrajinski, engleski, švedski, poljski, rumunjski i njemački.
Nimalo lijepe scene pred špicu sezone
-Događajima ovog intenziteta jednostavno dulje od jednog dana nije mjesto u centru Pule jer se svakodnevni običan život pretvara u pakao. Koja je korist nas građana od ovog eventa osim da smo dio režiranog cirkusa za koji nas nitko ne pita i ne mari i u kojem iskreno, ne uživamo ni najmanje, kaže čitateljica
U nedostatku drugog izlaza, treperimo u fantazmagoričnom magnovenju i plazimo, tražeći treći izlaz… Svi mi. Hoćemo li uspjeti? Postoji li izlaz uopće? I što kad ga nađemo, ako ga ijad nađemo i ako uopće postoji…?”, pitanja su na koje će predstava pokušati dati odgovore
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.