Sedam godina nakon djela "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo", vođen mišlju kako nije moguće misliti hrvatsko društvo, kao i društva oko njega, bez vrednovanja njegove vjerske sastavnice, Pilsel je zamolio 37 pripadnika različitih konfesija da napišu svoj intimni stav prema vjeri i što im znači vjera u Boga
Sedam godina nakon djela "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo", vođen mišlju kako nije moguće misliti hrvatsko društvo, kao i društva oko njega, bez vrednovanja njegove vjerske sastavnice, Pilsel je zamolio 37 pripadnika različitih konfesija da napišu svoj intimni stav prema vjeri i što im znači vjera u Boga
Sedam godina nakon djela "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo" Drago Pilsel prikupio je svjedočanstva vjernika u knjizi "U što vjerujemo mi koji u Boga vjerujemo", koju je objavio zagrebački V.B.Z.
Vođen mišlju kako nije moguće misliti hrvatsko društvo, kao i društva oko njega, bez vrednovanja njegove vjerske sastavnice, Pilsel je zamolio 37 pripadnika različitih konfesija da napišu svoj intimni stav prema vjeri i što im znači vjera u Boga.
Među njima su Ernada Fatima Avdibegović, Jacqueline Bat, Boris Beck, Jasminka Domaš, Franjo Komarica, Katarina Kruhonja, Aleksandar Miljković, Mirjana Nazor, Ivana Šojat, Tomislav Šola i drugi.
Kao motiv za prikupljanje svjedočanstava vjernika intelektualaca, Pilsel ističe kako je pravo slobode mišljenja, savjesti i vjere zajamčeno Općom deklaracijom o ljudskim pravima, odnosno kako svi ljudi moraju imati pravo na slobodu biranja svjetonazora.
"Vjerska sloboda osnovno je opće dobro, no pritom se ne smije zatvarati oči pred fundamentalizmom i vjerskim fanatizmom, ali je također potrebno oduprijeti se svim oblicima neprijateljstva protiv religije koji ograničavaju javnu ulogu vjernika u građanskom i političkom životu", zaključuje Pilsel.
Umjesto pogovora, knjiga završava autorovim dijalogom s Isusom u kojem navodi neke od glavnih pitanja s kojima se susreće suvremena crkva i vjernici.
Drago Pilsel je (Buenos Aires, 1962. u Argentini je studirao strojarstvo, novinarstvo i kršćansku duhovnost, a u Hrvatskoj teologiju. Magistrirao je s područja moralne i političke teologije na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku. Prijavio je doktorat na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Novinar je i teolog te glavni urednik i kolumnist portala Autograf.hr i glavni urednik portala Ekumena.org. U novinarstvu je od 1979., a profesionalno od 1992. Kolumnist je zagrebačkog tjednika Nacional i autor portala Velike priče iz Beograda.
Autor je i urednik petnaestak knjiga među kojima je zapažen njegov autobiografski "Argentinski roman".
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
