Sutra, 6. svibnja, u Dvorani Slavka Zlatića (zgrada ex Pedagoške akademije) održat će se predavanje "Antonio Smareglia i Istarska svadba 130 godina nakon", akademika Zorana Juranića (člana Predsjedništva i osnivača Društva Smaregliana) kao i promociji prve dvojezične hrvatsko-engleske knjige Društva Smaregliana, čiji je urednik upravi akademik Juranić.
Riječ je o izdanju „Unutarnja granica Antonija Smareglie” Ivana Cavallinija čiji je izvornik na talijanskom jeziku objavio Centar za povijesna istraživanja Rovinj.
Kada govorimo o Zorano Juraniću, moramo se nadalje prisjetiti da je 28.03.1895. u Trstu održana praizvedba opere Nozze Istriane/Istarske svadbe, a potom činjenice da “smo u našem gradu”, piše u priopćenju Izvršna dopredsjednica Društva Smaregliana Anita Sponza, “1994. godine, u tijeku domovinskog rata, imali čast da prvi u Hrvatskoj ugostimo operu HNK Osijek. Pod ravnanjem maestra Zorana Juranića u pulskom INK izvedena je Istarska svadba. Izuzetnu zahvalnost za taj pothvat pripada tadašnjoj direktorici INK, gospođi Gorki Ostojić-Cvajner. Danas je Gorka dopredsjednica našeg Društva Smaregliana”.
U svom eseju “Unutarnja granica Antonija Smareglie”, autor analizira Smareglinu glazbu i njen uspjeh kod kritike, ali i različit odjek kojeg je pobudila u Italiji, odnosno u krajevima pod austrijskom vlašću.
Povijesni položaj skladatelja prema nekim je aspektima sličan onome kojega su zauzimali mnogi književnici i umjetnici (npr. Roth i Kogoj), koji su živjeli kao ličnosti iskorijenjene iz zavičaja, što je bila posljedica izbora kozmopolitskog stila života nasuprot nacionalističkim tendencijama koje su promicale Italija i Jugoslavija nakon I. svjetskog rata.
U radovima koji se razmatraju, „Sigetski vazal”, „Cornill Schutt” i „Istarska svadba”, nalazimo vagnerijanske crte, uočljive u uporabi leitmotiva i u simfonijskoj strukturi partitura, pjevnost talijanskog kolorita i neke elemente slavenske melodike kao što je potvrdio i sam Smareglia. Prema ovim obilježjima maestra pulskog podrijetla možemo ubrojiti u kategoriju umjetnika koje su nazivali „Austrijanci bez Austrije” budući da se njegov opus ne odnosi na jedan specifični identitet, već je nadnacionalan, a uz malo truda naći ćemo da se sastoji od različitih komponenti. Naime, nije slučajno što su najpoznatije Smaregline melodrame ubrzo bile prevedene na njemački zadobivši publicitet u kazalištima Beča, Praga i Drezdena."
Prijevode Cavallinijevog teksta potpisuju Vanesa Begić (hrvatski) i Luisa Sorbone (engleski), dok je Juliana Ličinić van Walstijn, predsjednica Društva Smaregliana, zaslužna za stručne redakture prijevoda teksta na engleski jezik. Grafičko oblikovanje djelo je člana predsjedništva Smaregliane, dizajnera Maria Rosande.
Ove godine obilježavase 10. godišnjica Društva Smaregliana u Puli i 35. obljetnica postavljanja spomen obilježja na skladateljevu rodnu kuću, budući Muzej AS.
Događaj je organiziran u sklopu proslave Dana Grada Pule a počinje u 18 sati.