Emocionalni triler "Priča o mojoj ženi", čija je radnja smještena u London i Pariz između dvaju ratova, bavi se odnosom pomorskoga Kapetana Störra i njegove žene, slobodoumne Francuskinje Lizzy, o kojoj Störr odmah u prvoj rečenici svjedoči: "Da me žena vara, slutio sam odavno". Störrove sumnje proganjaju ga, a svaki korak njegove žene izaziva nove strepnje i deluzije
Emocionalni triler "Priča o mojoj ženi", čija je radnja smještena u London i Pariz između dvaju ratova, bavi se odnosom pomorskoga Kapetana Störra i njegove žene, slobodoumne Francuskinje Lizzy, o kojoj Störr odmah u prvoj rečenici svjedoči: "Da me žena vara, slutio sam odavno". Störrove sumnje proganjaju ga, a svaki korak njegove žene izaziva nove strepnje i deluzije
Romani "Priča o mojoj ženi" mađarskoga pisca Milána Füsta i "Sin čovječji" francuskoga Jean-Baptistea Del Amoa, koji tematiziraju ljubomoru muškaraca, dva su nova izdanja objavljena u nakladi OceanMore.
Emocionalni triler "Priča o mojoj ženi", čija je radnja smještena u London i Pariz između dvaju ratova, bavi se odnosom pomorskoga Kapetana Störra i njegove žene, slobodoumne Francuskinje Lizzy, o kojoj Störr odmah u prvoj rečenici svjedoči: "Da me žena vara, slutio sam odavno". Störrove sumnje proganjaju ga, a svaki korak njegove žene izaziva nove strepnje i deluzije.
Milán Füst (1888.-1967.) rođen je u Budimpešti. 1908. počeo je objavljivati u književnom časopisu "Nyugat" ("Zapad") koji je tijekom trideset godina postojanja iznjedrio najvažnije mađarske pjesnike i pisce poslije proslavljene u cijelom svijetu. Füstov bogati rad obuhvaća eseje, kazališne komade, poeziju, novele i romane te dnevničke zapise. 1948. dobio je Nagradu Lajos Kossuth za svoj cjelokupni opus. 1988. Mađarska akademija znanosti i umjetnosti i njegova supruga Erzsébet Helfer osnovali su Zakladu Milán Füst koja promiče i pomaže prijevode njegovih djela diljem svijeta.
Roman "Priča o mojoj ženi" pisao je sedam godina. Objavio ga je 1942., no tek dvadeset godina kasnije što je 1958. preveden na francuski i objavljen u Gallimardu, postaje poznat. Do danas je preveden na dvadeset jezika, a s mađarskoga ga je prevela Xenia Detoni.
Drugi roman, "Sin čovječji" Jean-Baptistea Del Amoa, bavi se muškarcem koji se nakon višegodišnjeg izbivanja iznenada vraća ženi i devetogodišnjem sinu, te ih, kao nova glava obitelji, odvodi na put kroz nemilosrdnu prirodu do imanja Les Roches, u zabiti usred planina gdje je nekoć živio sa svojim mahnitim ocem.
Majka njegova sina, sada trudna s drugim muškarcem, nada se da je to samo privremeni boravak te vjeruje da će njezin muž biti dovoljno razuman i shvatiti da su uvjeti za život u kući daleko od prihvatljivih. "No progonjen prošlošću i izjedan ljubomorom, muškarac polako tone u ludilo, a jedino će sin pokušati spasiti nešto od njihove ljudskosti", poručuje se u priopćenju nakladnika.
Jean-Baptiste Del Amo (1981.), hvaljen kao stilist istančana i profinjena jezika s iznimnim smislom za detalje, jedan je od najvažnijih pisaca svoje generacije u Francuskoj. Za roman "Une éducation libertine" iz 2008. dobio je Nagradu Goncourt za prvijenac i Nagradu François Mauriac Francuske akademije. Slijede romani "Le Sel" (2010.) i "Pornographia" (2013.) te roman "Carstvo životinja" (2016.), ovjenčan nagradom Prix du Livre Inter. Roman "Sin čovječji" donio mu je Nagradu Fnac 2021.
Knjigu je s francuskoga prevela Željka Somun.
Upravo su manjinski zastupnici bili zaslužni da i u ranijim vremenima nismo imali koalicijske vlade unatoč nepostojanju apsolutnih izbornih pobjednika, pa se na njih gledalo kao na svojevrsni stabilizacijski faktor, no možda je vrijeme da se uvaži izborna volja većine birača, poručuje Lacković
Prije iznosa koje zaposlenici dobivaju na račun, motivatori za zadržavanje u određenoj organizaciji su atmosfera na poslu, kolege te rukovodstvo koje je zaslužno za (ne)kvalitetnu organizaciju i strategije poslovanja * Dolazim iz industrije koja je nestala u Hrvatskoj – metalna industrija. Posljednjih godina puno se pričalo o tome da je proizvodnja neinteresantna, što je pogrešno. Od proizvodnje se može lijepo živjeti – plaće su dobre, puno se putuje, možete upoznavati druge kulture. No mladima to ipak nije nekakav doživljaj. Mladi danas ne žele uzeti stipendije, veli Igor Vrdoljak
Zbog pojačanih kontrola na ulasku u Sloveniju povremeno su moguća čekanja u prometu teretnih vozila, posebice na Bregani i Maclju
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
