Kultura

SUTRA U 18 SATI

Pjesnička večer u Knjižnici Vodnjan: Kristijan Modrušan i izgubljena slova

Kristijan Modrušan podijelit će s publikom svoje iskustvo suočavanja s nagluhosti i gluhoćom, ali će je iz te tišine lako i brzo uvesti u emocionalno bogat svijet svoga pjesništva


 
1 min
Leonid Slijepčević

Kristijan Modrušan podijelit će s publikom svoje iskustvo suočavanja s nagluhosti i gluhoćom, ali će je iz te tišine lako i brzo uvesti u emocionalno bogat svijet svoga pjesništva

Što se događa kad se više ne možemo pouzdano osloniti na svoj sluh - na to tako važno osjetilo kroz svoj poetski izričaj predstavit će Kristijan Modrušan u srijedu 5. veljače 2025. od 18 sati u Knjižnici Vodnjan (Trgovačka 23).

Kristijan Modrušan podijelit će s publikom svoje iskustvo suočavanja s nagluhosti i gluhoćom, ali će je iz te tišine lako i brzo uvesti u emocionalno bogat svijet svoga pjesništva.

Pjesme Kristijana Modrušana raznovrsne su tematike - od socijalne do ljubavne i refleksivne. Često su nostalgične, potpuno iskrene i osobne, ali se u njima mnogi ljudi mogu prepoznati i time osjetiti emocionalno oslobođenje. Stihovi će biti većim dijelom iz zbornika Daleko se čuje u kojoj je autor zaslužan za poglavlje Pjesme iz tišine.

Uz Kristijana, nastupit će i gosti iznenađenja. Ulaz je slobodan.


Nastavite čitati

Istra
 

(FOTO) Puljanka Ivana Vitasović-Kosić napokon istražuje u 'svojoj korti': na jugu Istre prikuplja tajne ljekovitog i korisnog bilja

"Vrijeme je podne i pet minuta. Gubitkom starijih mještana, znanje o istarskom bilju nepovratno nestaje", upozorava etnobotaničarka Ivana Vitasović-Kosić, rođena Puljanka koja se vratila na jug Istre kako bi spasila tradiciju od zaborava, a za to joj trebate - vi. Doznajte kako se uključiti u projekt koji čuva našu nematerijalnu baštinu i identitet i zašto su loboda i tušt zdraviji od bilo koje "super-hrane" iz uvoza

Istra
 

Trieste e Fiume le se somiglia per mile robe, una de queste xe i palassi de l'architeto Giacomo Zamattio

Anche se Trieste xe la cità del cafè, dela bora, dele “rifle”, dei orologi Darwil, del “no se pol”, del “viva là e po’ bon” e Fiume, invesse, la xe sai più dificile de decriver in maniera cussì lampante (cità del cantier? dei siluri”? del “ciudi la porta, smorza la luce, voga l’auto”? del “ghe go deto dala mama”), le due cità le se somiglia sai. Oltre ale ragionio georgrafiche e storiche a unirle xe anche l'architetura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.