Prvi tragovi turizma u Vodnjanu povezani su uz razvoj obližnjih turističkih odredišta krajem 19. stoljeća, a to su Brijuni i Pula. Sve do 1906. godine svi turisti koji su pristizali na Brijune željeznicom pristajali su u Vodnjanu te prema Fažani odlazili kočijom. Kasnije su putnici dolazili direktno u Pulu pa brodskim linijama na Brijune
Prvi tragovi turizma u Vodnjanu povezani su uz razvoj obližnjih turističkih odredišta krajem 19. stoljeća, a to su Brijuni i Pula. Sve do 1906. godine svi turisti koji su pristizali na Brijune željeznicom pristajali su u Vodnjanu te prema Fažani odlazili kočijom. Kasnije su putnici dolazili direktno u Pulu pa brodskim linijama na Brijune
Sinoć je u Vodnjanu povjesničar Marin Pekica održao predavanje na temu "Povijest turizma na Vodnjanštini". Tom su se prilikom svi prisutni mogli pobliže upoznati s konceptom nastanka turizma na ovim područjima, ali i njegovom utjecaju i važnosti koju je imao na razvoj Vodnjanštine.
- Više sam se usmjerio na jedan povijesni pregled razvoja turizma, ne samo u Vodnjanu, nego na širem području Južne Istre. Htio sam vam pokazati kako se razvoj turizma događao pred očima Vodnjanaca, ali i drugih Istrijana kroz jedno duže povijesno razdoblje, koje uključuje 19. stoljeće pa sve do danas. Napomenuo bih da se ovaj termin Vodnjanština iz naslova moje teme odnosi najviše na sam grad, te na priobalna naselja Peroj i Barbarigu, ispričao je Marin.
U nastavku donosimo sažetak Marinovog sinoćnjeg izlaganja.
Iako neki autori govore o postojanju turizma još u antičkim vremenima teško je reći da je turizam, u pravom smislu te riječi, tada zaista postojao. Čovjek je u davnoj prošlosti putovao i selio se, no ta su putovanja bila potaknuta raznim egzistencijalnim motivima koji su teško usporedivi s motivima današnjih turista (bježanje od napada, ili traženje plodnijeg tla za život).
Prije svega, pojam ''turizam'' tada uopće nije postojao, ali ni fenomen kakvog danas doživljavamo. Pojam „turizam“ službeno je upotrijebljen tek 1811. godine u Sporting Magazinu, u članku „Sublime Cockey Tourism“ da bi se njime označila gužva, meškoljenje, kretanje gomile na sportskoj manifestaciji.
Fenomen koji nazivamo masovni turizam nastaje 1960-ih kada su se turističke zemlje iz predratne faze oporavile te je u njima došlo do porasta društvenog standarda.
Vodnjan i njegova okolica kaskali su malo sa svojom turističkom ponudom u odnosu na priobalne gradove u Istri. Najvjerojatnije zbog izmjene stanovništva jer je većina Talijana 1947. napustila grad te su prazne domove počeli naseljavati ljudi iz drugih krajeva novonastale komunističke Jugoslavije. Taj je proces naravno uvelike oslabio grad i njegovo gospodarstvo.
Obližnja Fažana, primjerice, već je u prvim desetljećima nakon Drugog svjetskog rata počela graditi moderne turističke objekte dok se na području Vodnjana to dogodilo tek 1980-ih. Grad Vodnjan i dalje je kao glavne gospodarske grane razvijao maslinarstvo i vinogradarstvo, dok je turizam bio novitet od kojeg se nije puno očekivalo.
Bilo je 1960-ih i 1970-ih ponešto turista u privatnom smještaju, no teško je tim podacima uopće ući u trag budući da se to odvijalo u privatnom angažmanu.
Prvi tragovi turizma u Vodnjanu povezani su uz razvoj obližnjih turističkih odredišta krajem 19. stoljeća, a to su Brijuni i Pula. Sve do 1906. godine svi turisti koji su pristizali na Brijune željeznicom pristajali su u Vodnjanu te prema Fažani odlazili kočijom. Kasnije su putnici dolazili direktno u Pulu pa brodskim linijama na Brijune.
Međutim, kako je u Puli bilo sve više ljudi, postojala je ideja povezivanja s Vodnjanom tramvajem, što bi zasigurno doprinijelo razvoju turizma i u Vodnjanu, no to se zbog izbijanja Prvog svjetskog rata ipak nije dogodilo. Austrijsko je primorje nestalo, a s njime i ideje za razvoj turističkih destinacija diljem Istre.
Te su ideje obnovljene tek nakon Drugog svjetskog rata kada područje Puljštine počinje ponovo razvijati turističku ponudu. Tada je u Vodnjanu i okolici turizam još bio vrlo nerazvijen te su malobrojni turisti nalazili smještaj u privatnim kućama.
Moderni turizam u Vodnjanu počinje 1980-ih čemu doprinosi nekoliko razloga. Prvi je razlog izgradnja turističkog naselja pored naselja Barbariga (koje je dobilo isti naziv). Drugi je razlog otvaranje ''Zbirke sakralne umjetnosti'' u župnoj crkvi sv. Blaža što je doprinijelo razvoju vjerskog turizma koji je od tada u Vodnjanu sve popularniji.
Ubrzo nakon toga izgrađen je i prvi hotel na području Vodnjanštine, a to je hotel Villa Letan u Peroju.
Turizam donedavno nije igrao veliku ulogu u razvoju grada, no danas više nije tako.
Prvi doticaji Vodnjanštine s modernim turizmom počeli su izgradnjom turističkog naselja Barbariga na području istoimenog mjesta na obali između Fažane i Bala.
Peroj i Barbariga danas su najrazvijenija naselja po pitanju turizma na području Vodnjanštine. No ni u tim se mjestima, možemo slobodno reći do nedavno, nije prepoznao turizam kao potencijal za razvoj gospodarstva, iako se nalaze na obali.
U Peroju je 2000. godine izgrađen prvi i za sada jedini hotel na Vodnjanštini, kojeg su podigli otac i sin, Ante i Tomislav Volarević. Hotel je u početku imao 20 soba, a danas ih ima triput više.
Crkva turizam u cjelini smatra pozitivnim fenomenom te smatra da je u turističku ponudu potrebno uključiti, ne samo ono što je potrebno za tijelo, nego i ono što je potrebno za dušu i duh.
Vjerski je turizam prije 1990-ih bio vrlo slab zbog nesređenih odnosa države i Crkve, no to se kasnije popravilo. Ipak, dugi je niz godina vodnjanski župnik Marijan Jelenić naglašavao kako se Ministarstvo turizma i Crkva moraju jače povezati kako bi ta suradnja dovela do obostrane koristi putem razvoja vjerskog turizma.
Nastojeći potaknuti vjerski turizam u gradu, još je 1984. utemeljio ''Zbirku sakralne umjetnosti'' u župnoj crkvi. On vodnjanske objekte i sakralno blago – poznate ''vodnjanske mumije'' smatra jednim od najvećih potencijala za razvoj vjerskog i hodočasničkog turizma u Hrvatskoj.
Kasnije se zbirka obnavljala te se u zaštitu relikvija mnogo ulagalo, posebice zadnjih desetak godina. Gosti posjećuju Vodnjan zbog sakralnog blaga, no ipak se mnogi slažu da je župnik u pravu i da se takve vrijednosti mogu na mnogo bolji način iskoristiti.
Marin Pekica pulski je povjesničar koji godinama živi u Vodnjanu. Diplomirao je povijest na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 2013. godine s temom ''Vodnjan u XIX. stoljeću''. Od 2014. godine radi u školstvu, a trenutno je zaposlen u čak pet škola među kojima je i OŠ Vodnjan. Od ak. god. 2013/2014. student je poslijediplomskog doktorskog studija ''Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu''. Autor je 10ak prikaza i radova u raznim časopisima te sam pet predavanja na znanstvenim konferencijama.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
