Kultura

Sutra u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli

Predavanje "Promjene u bioraznolikosti ihtiofaune Sredozemnoga/Jadranskoga mora: postoje li razlozi za zabrinutost?

Morska bioraznolikost Sredozemnog mora danas je suočena sa značajnim strukturnim promjenama flore i faune. Slične promjene zabilježene su i u Jadranskom moru. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća različiti čimbenici kao što su klimatske promjene, antropogene aktivnosti i lesepsijske migracije promijenili su sastav Sredozemne/Jadranske ihtiofaune * Predavanje profesora Jakova Dulčića održava se u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli *


 
3 min
Istra24
foto: Facebook Zelena knjižnica

Morska bioraznolikost Sredozemnog mora danas je suočena sa značajnim strukturnim promjenama flore i faune. Slične promjene zabilježene su i u Jadranskom moru. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća različiti čimbenici kao što su klimatske promjene, antropogene aktivnosti i lesepsijske migracije promijenili su sastav Sredozemne/Jadranske ihtiofaune * Predavanje profesora Jakova Dulčića održava se u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli *

"Promjene u bioraznolikosti ihtiofaune Sredozemnoga/Jadranskoga mora: postoje li razlozi za zabrinutost?" naslov je predavanja koje će se sutra (četvrtak) u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održati prof. dr. sc. Jakov Dulčić. Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Morska bioraznolikost Sredozemnog mora danas je suočena sa značajnim strukturnim promjenama flore i faune. Slične promjene zabilježene su i u Jadranskom moru. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća različiti čimbenici kao što su klimatske promjene, antropogene aktivnosti i lesepsijske migracije promijenili su sastav Sredozemne/Jadranske ihtiofaune.

Opsežna istraživanja provedena u posljednjim desetljećima omogućila su nam da prepoznamo vrste koje prethodno nisu zabilježene ili prijavljene s ovog područja. U Sredozemnom moru je dosada zabilježeno 188 egzotičnih vrsta riba od kojih su veliki broj lesespsijski migranti indo-pacifičkog podrijetla. Od 15 zabilježenih lesepsijskih vrsta riba u Jadranu, Lagocephalus sceleratus, Fistularia commersonii i Siganus luridus bile su jedine vrste zabilježena više puta i s geografski raštrkanim zapisima sugerirajući uspješnu biološku invaziju. Vatrenjača Pterois miles pokazuje brzo geografsko širenje u Sredozemnom moru od 2012.godine i to uglavnom u istočnom dijelu Sredozemlja.

Nedavni zapisi o nalazima u Jonskom i Jadranskom moru ukazuju na činjenicu da bi to trebao biti znak upozorenja te postoji hitna potreba za poduzimanjem i promicanjem mjera kontrole. Utjecaj uspješnih kolonizatora na izvorne zajednice u Jadranskom moru još nije u potpunosti poznat no u istočnom dijelu Sredozemlja je vrlo velik. Međutim, brzina bioloških invazija sugerira da bi potencijalni negativni učinci mogli postati vrlo relevantni u bliskoj budućnosti.

Prof. dr. sc. Jakov Dulčić znanstveni je savjetnik u trajnom izboru iz područja prirodnih znanosti (polje: biologija) u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u kojem je zaposlen od 1989. godine. Voditelj je Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov. Redoviti je profesor na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu i Bologni (Italija).

Glavni je i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Acta Adriatica koje izdaje Institut za oceanografiju i ribarstvo. Član je i uredničkih odbora brojnih znanstvenih časopisa. Do danas je kao autor i koautor objavio više od 500 znanstvenih i stručnih radova. Autor/koautor je 8 knjiga i 3 monografije.  Za svoj znanstveni doprinos dobio je Osobnu nagradu grada Splita za 2010. godinu. Također je dobitnik nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu i to za prirodne znanosti i matematiku. Dobitnik Državne nagrade za znanost 2013. godine, a dobitnik je i godišnje nagrade Instituta za oceanografiju i ribarstvo za 2021. godinu za popularizaciju znanosti.


Nastavite čitati

Pula
 

Jutarnji list o Punterama: Noćne straže u bastionu antifašizma

Puntere: Obuka za samoobranu je zatvorenog tipa. Andrea Matošević: Zaboravimo romantičnu sliku Pule, zaboravimo romantičnu sliku Istre. Krešimir Krolo: Inicijativa Puntere Pula ne doprinosi smanjivanju tenzija, nego unosi nemir i nepovjerenje kako prema imigrantskim radnicima tako i prema institucijama. Filip Zoričić: Ne prihvaćam sijanje mržnje na drugoga i različitoga poistovjećujući jedan nasilni incident s cijelom etničkom skupinom, ljudima druge boje kože, onima koji dolaze raditi u Pulu

Pula
 

(VIDEO) Poslušajte sjajan ženski saksofonski kvartet Roya koji je sinoć oduševio Puljane

'Roya' na perzijskom jeziku znači san ili vizija * Ovu jedinstvenu skupinu čine četiri izvrsne saksofonistice - Hrvatica Petra Horvat, Poljakinje Weronika Partyka i Betka Bizjak Kotnik te Slovenka Jovana Joka, a sinoć im se pridružio, uz nimalo nebitnu elektronsku podlogu, Neven Radaković * Premijerno su izvele skladbu "Malala" Jeana Denisa Michata u čast Malale Yousafzai, pakistanske aktivistice koja je dobila Nobelovu nagradu u dobi od 17 godina

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.