Predstavljena 'Izabrana djela Slavka Kolara', jednog od najvažnijih hrvatskih pisaca ruralne tematike

Knjiga Izabrana djela Slavka Kolara, koja obuhvaća tri novele i po jednu pripovijetku i dramu "jednog od najvažnijih hrvatskih pisaca ruralne tematike", objavljena u nizu Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske, predstavljena je danas u Zagrebu.

Knjiga obuhvaća izbor novela "Ili jesmo ili nismo" (Politička večera), "Mi smo za pravicu" ("Ženidba Imre Futača", "Breza" i "Mi smo za pravicu") i "Perom i drljačom" ("Quo vadis Europa?" i "Jesu li kravama potrebni repovi?").

Od pripovijetki uvrštena je "Luda kuća", od drama "Svoga tela gospodar", a pored njih dva autobiografska zapisa i četiri članka i pisma.

Priređivač Mario Kolar kazao je da je priprema bila zahtjevan i odgovoran posao za koji je trebalo iščitati više od dvije tisuće stranica Kolarovih djela u kojem odskače novela "Breza", pisana posebnim emocionalnim tonom, a da je ostali njegov opus ujednačene kvalitete.

Kolar pripada vrhuncima hrvatske književnosti, s autentičnim prikazima likova i podneblja iz ruralnih novela. Likovi su vrlo slojeviti, istovremeno su nam smiješni i žalimo ih, kazao je priređivač Kolar i ocijenio da će djelo Slavka Kolara preživjeti jer je pisano "svevremeno".

Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Suzana Coha rekla je da je Kolar jedan od najprevođenijih hrvatskih autora i da pripada klasicima hrvatske književnosti, a da je priređivač za uvrštavanje primijenio načelo reprezentativnosti, te da je uzeo novele po kojima je Kolar postao poznat u povijesti hrvatske književnosti.

Govoreći o ostalim radovima kazala je da su uvrštena i dva pisma vezana za poznatu aferu "K.u.K.", "dakle sukob između Slavka Kolara i Miroslava Krleže", nakon što je Kolar u krugu DHK "izrekao mišljenje kako isti koji su primljeni u JAZU to nisu zaslužili".

Zbog toga sukoba Kolar je bio izbačen iz Društva hrvatskih književnika, a potom i iz Matice hrvatske, ali mu je poslije smrti Matica izdala izabrana djela. Kolar je za sebe rekao: "Ja nisam revolucionar, nisam ni neki smrdljivi neutralac. Ja sam, pravo da kažem, vječni opozicionar, Hrvat".

Kajkavski dijalekt pomogao je Kolaru da opiše jedan specifičan hrvatski regionalni identitet. On je time opisao hrvatski nacionalni identitet, kazala je Suzana Coha.

Urednik niza Krešimir Nemec podsjetio je da je Stoljeća hrvatske književnosti pokrenuo Vlatko Pavletić 1993. godine. Zamišljeno je da obuhvati oko 300 knjiga, od kojih su do sada izišle 154. Niz daje naglasak na jezičnoj vjerodostojnosti izdanja, za koju je načela napisao Josip Vončina. Nemac je kazao da niz donosi najbolje od hrvatske književnosti i najbolje od uvrštenih autora, te ima važnu ulogu u kanonizaciji hrvatskih pisaca.