Pula Film Festival: Nagrada “Vedran Šamanović” dodijeljena Ani Hušman

Ovogodišnja, petnaesta nagrada “Vedran Šamanović” uručena je u danas u okviru Pulskog filmskog festivala Ani Hušman, redateljici i scenaristici dokumentarno-eksperimentalnog filma "Radije bih bila kamen".

"Suprotno iskazu iz naslova filma Hušman se već četvrt stoljeća ustrajno opire okamenjivanju intermedijskih i filmsko-rodovskih granica", obrazložio je žiri - filmska kritičarka Diana Nenadić, filmski redatelj Jure Pavlović i direktorica fotografije i scenografkinja Jana Plećaš.

Po njihovim riječima, autorica je izgradila poligon za trajnu evoluciju svog specifičnog filmskog izraza na fluidnom sjecištu eksperimenta s dokumentarcima, animacijom ili igranofilmskim tehnikama.

U ovom filmu ulogu dokumentarnog 'aktera'  ravnopravno dijele kamen, flora i fauna autoričina ličkog prazavičaja, žene s obiteljskih slika i njezin unutarnji glas.

"Podrazumijevajući feminističku maksimu 'osobno je političko', Ana Hušman preko osobne pripovijesti, ambicioznim, ali ne i pretencioznim filmskim izrazom, daje novi pogled na položaj žena u ruralnim hrvatskim krajevima, ukazujući na bezidejnost društvenih struktura koje bi tim opustošenim predjelima trebale vratiti život", ustvrdili su.

Nagrada "Vedran Šamanović" priznanje je filmskom umjetniku koji je te godine, u bilo kojoj grani filmske umjetnosti, u kratkom ili dugom metru, inovativnim pristupom proširio granice filmskog izraza u hrvatskom filmu. 

Prva  je dodijeljena 2010. godine na Pulskom filmskom festivalu, a osnovali su je Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatsko društvo filmskih kritičara i Hrvatski filmski savez.

Ani Hušman nagradu je na svečanoj dodjeli uručio Martin Šamanović, sin filmskog snimatelja i autora prema kojemu je nagrada dobila ime.

Njezin nagrađeni film kroz protagonistkinju Malu Jelu prepričava događaje koji su obilježili generaciju i odredili budućnost krajolika Like, zanemarenog i slabo naseljenog dijela Hrvatske.

Životni uvjeti i događaji koji su odredili budućnost krajolika uvjetovali su i živote stanovnika, njihove samoće, odnose, mogućnosti, strepnje i nadanja. Mala Jela utjelovljuje više ženskih lica u obitelji koju dominantno čine žene: majku, baku, sestru, tetke.