Recenzija filma "Događaj": Bolest koja pogađa samo žene i pretvara ih u kućanice

Studentica Anne (Anamaria Vartolomei) u prvoj polovici 60-ih godina prošlog stoljeća u Francuskoj, osjeća poriv da krene u seksualna iskustva. Pritom, kako kaže njena kolegica Hélène (Luàna Bajrami) ‘nije imala sreće’, zatrudnjela je.

Tradicija, a i većina liječnika protiv su nasilnog prekida trudnoće, te se Anne pokušavajući abortirati, suočava s bolnim i neugodnim iskustvima. Film je adaptacija istoimenog poluautobiografskog romana spisateljice Annie Ernaux.

Za Anne, vrlo uspješnu studenticu francuske književnosti, trudnoća na studijskim danima nepremostiva je prepreka u karijeri i životu. U razgovoru s profesorom ona trudnoću sarkastično naziva bolešću. Studij na kojem se ističe te podučava i kolegice, mogao bi joj pružiti skok u višu klasu od radničke, iz koje dolazi njezina obitelj.

Dijete nije nešto što ona trenutno želi, iako liječniku koji joj je dijagnosticirao trudnoću govori da bi ga nekad htjela imati, ali da ovo trenutno ne želi roditi jer nije sigurna hoće li ga moći voljeti.

Društvena osuda i strah

Radnju romana koja se inače događa u Normandiji gdje je živjela Ernaux, redateljica je s francuskom scenaristicom Marciom Romano prilagodila, te premjestila mjesto filmske radnje u svoj rodni Angouleme.

Naturalistička drama o surovom društvu koje osuđuje želje žena te gazi socijalna prava žena u nekadašnjoj Francuskoj, drugi je dugometražni uradak francuske redateljice Audrey Diwan.

Na prošlogodišnjem je festivalu u Veneciji ‘Događaj’ osvojio Zlatnog lava i FIPRESCI kritičarsku nagradu. U Francuskoj je Vartolomei osvojila César nagradu za najbolju glumicu, a film je nominiran za najbolju režiju i najbolji film.

Društvo u kojem živi Anne ne samo da oduzima prava ženama i osuđuje ih, već osuđuje i seks uopće. Žena kojoj se dogodi slučajna trudnoća, drolja je u sredini mizoginih uvjerenja i ponašanja, gdje čak i pomisao na noćni izlazak donosi prijekor kolegica iz studentskog doma, koje sumnjaju da će im donijeti spolno prenosivu bolest.

Djevojke koje je Anne smatrala prijateljicama nisu joj spremne pomoći u strahu od zatvora koji im prijeti ukoliko se sve sazna.

Svi su bez suosjećanja i emotivne podrške prema Anninoj situaciji, što prikazuje koliko straha u pojedincima utjeruju nastojanja da se pobačaj kontrolira od strane sistema i zakonski zabrani. Čak i prijatelj Jean (Kacey Mottet Klein) njezinu trudnoću iskorištava za ‘siguran’ seks na koji ona pristaje, no naposljetku joj ipak on pomogne pri realizaciji pobačaja.

Film atmosfere

Neizvjesna atmosfera koju Anne prolazi postignuta je dobrim kadriranjem i njezinom autentičnom, maestralnom izvedbom. Annenina okolina, poput suhoparnih funkcionera u njezinom životu izvrsno doprinosi njezinoj bespomoćnosti i stjeranosti u kut, koje su light motivi ovog narativa.

Uz oskudne replike protagonistice, najveći doprinos atmosferi je odlična kamera snimatelja Laurent Tangya. Film obiluje dugim kadrovima, te krupnim i bliskim planovima. Iz svih tih elemenata očitava se nelagoda i mučnina. Navodno se na premijeri u Veneciji nekoliko ljudi onesvijestilo. Scena u kojoj Anne pokušava napraviti samo - pobačaj pletaćom iglom, kao i scena u kojoj joj plod visi i treba ga prerezati škarama, vrlo su mučne.

Skučeni, gotovo kvadratni format slike koji se godinama koristio za kino dvorane, izvrstan je vremenski povrat u razdoblje u kojem se radnja događa, ali je i vizualno snažan alat prikaza Annine prisilne svedenosti na ono što mora i gdje se čini da nema izlaza. Kako liječnik kaže - prihvatite to.

Minimalistička originalna glazba djelo je braće Evgenia i Sache Galperine, nagrađivanih skladatelja filmske glazbe.

Neki dijelovi narativa poput plesnog početka koji izgleda premoderno; zatim patetičnog povjeravanja prijateljice Hélène; kao i lik Maximea koji je osvanuo niotkud, nisu dovoljno vjerodostojno uklopljeni u čitavu priču. Ne uklapaju se ni u dubinu problema kojim se film bavi pa je prilično teško povjerovati u njih. Ovo sa Hélène čak pomalo nalikuje i na estetiku teen filma. Redateljica kao da je htjela nešto posebno naglasiti time, no izgleda da joj nije uspjelo.

Lik Maxima bilo bi vjernije uvesti ranije u tok radnje, primjerice najaviti njegovu skoru pojavu objasnivši (barem dijelom) njegov položaj u njezinom životu.

Aktualna tema

Ova je tema zadnjih godina sve učestalija u igranoj kinematografiji. Uz brojne uratke, valja spomenuti ‘Nikad rijetko ponekad uvijek’ redateljice Elize Hittman; te ‘Netrudna’ redateljice

Rachel Lee Goldenberg kojeg se može vidjeti na HBO MAXu.

Britanski film ‘Vera Drake’ redatelja Mikea Leigha, o ženi koja je ilegalno radila abortuse u pedesetim godinama, također je osvojio Zlatnog lava na venecijanskom festivalu.

Rumunjski ‘4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana’ redatelja Cristiana Mungia, bavi se ovom temom u osamdesetim godinama u Rumunjskoj i zapravo je filmski najjači među spomenutima. Moćan je zbog puno više estetike fizičkog ali i psihološkog masakra, te je osvojio Zlatnu Palmu u Cannesu.

Kod ‘Događaja’ je naglasak na tome kako je Anne sama i nitko joj ne želi, ne može i ne smije pomoći; dok zatvor prijeti i jednoj i drugoj zatrudnjeloj protagonistici, u svakom od političkih sistema koji je dominirao njihovim tadašnjim državama.

Ocjena filma ‘Događaj’ 4/5

‘Događaj’ je na programu Kina Valli sutra (nedjelja) u 17 sati i u ponedjeljak u 21 sat.