Kultura

POPRATNA DOGAĐANJA IZLOŽBE "HISTRI U ISTRI"

Sutra u Trstu predavanje "Histri i suvremenici": Priča o narodu po kojem je Istra dobila svoje ime u kontekstu regionalnih kultura sjevernog Jadrana

Autorica izložbe, Martina Blečić Kavur, profesorica povijesti na Sveučilištu Primorska u Kopru, obratit će se publici sutra u 17,30 u dvorani Bobi Bazlen Palače Gopcevich


 
4 min
Istra24

Autorica izložbe, Martina Blečić Kavur, profesorica povijesti na Sveučilištu Primorska u Kopru, obratit će se publici sutra u 17,30 u dvorani Bobi Bazlen Palače Gopcevich

“Histri i suvremenici” naslov je drugog događanja koje prati izložbu Histri u Istri / Histri in Istria, na programu sutra , 30. siječnja u 17.30 sati, u dvorani Bobi Bazlen Palače Gopcevich (uz simultani prijevod na talijanski). Autorica izložbe, Martina Blečić Kavur, profesorica povijesti na Sveučilištu Primorska u Kopru, u svojem će predavanju predstaviti Histre u kontekstu regionalnih kultura sjevernog Jadrana, osobito područja Kvarnera i njegova zaleđa, kao i njihovu uključenost u različite mreže komunikacija i strukturiranih interakcija, posebice s italskim i mediteranskim civilizacijama, kojom su pridonosili univerzalnoj povezanosti društava toga razdoblja.

Izložba „Histri u Istri“ organizira Hrvatska Zajednica u Trstu/Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre/Museo archeologico dell'Istria u Puli u suradnji s Općinom Trst/Comune di Trieste, postavljenu u Muzeju antikviteta „J. J. Wincklemann“/Museo di Antichità “J.J. Winckelmann” u Trstu i otvorenu publici sve do 01. travnja 2024., od utorka do nedjelje između 10.00 i 17.00 sati.

“Međunarodnom izložbom Histri u Istri postavljenom u Muzeju antikviteta „J. J. Winckelmann“ u Trstu – veli Martina Blečić Kavur -  predstavljen je tek djelić daleke ali važne istarske arheološke baštine kao pokazatelja, između ostalog, identiteta toga prostora. Naime u vrijeme željeznog doba Istru su, u najvećoj mjeri, naseljavali Histri o čijoj kulturi življenja ponajviše saznajemo kroz obrede i načine pokopavanja, te u odrazu iznimnih predmeta bogate materijalne kulture. S tim se fragmentima dosljedno prati kontinuitet razvoja histarske etničke skupine tijekom čitavog 1. tisućljeća pr. Kr. na temelju zajedničkih društvenih, kulturalnih i ideoloških obrazaca. Manifestirajući se u sistemima obilježavajućih znakova i simbola, religija i rituala, histarska se željeznodobna baština po mnogočemu izdvaja duž istočnojadranskog priobalja. Indikativna pri tomu svakako je monumentalna kamena plastika kao odjek ovjekovječenog ideološkog koncepta i umjetničkog dosega. Ništa inferiorniji nisu niti manji elementi, osobito nošnje i nakita, oružja i posuđa, kao dokaz statusa i prestiža histarske aristokracije. Razmatrani stoga u cjelini predstavljaju nam hijerarhiziranu histarsku zajednicu koja je otvoreno prihvaćala nove tendencije i načine reprezentacija.

Međutim, upravo nam očuvani predmeti svjedoče kako Histri nisu bili izoliran otok, već su na formiranje njihovog identiteta istodobno utjecale lokalne okolnosti i, kroz različite oblike kohezija, globalni kontakti mnogih drugih, obližnjih i udaljenijih, imenovanih i neimenovanih suvremenika. Izlaganjem će se tako predstaviti Histri u kontekstu regionalnih prilika sjevernojadranskih kultura, osobito Kvarnera i zaleđa, kao i kroz njihovu uključenost u različite mreže komunikacija i strukturiranih interakcija, posebice sa italskim i sredozemnim civilizacijama, jer su time i oni sami pridonosili univerzalnoj povezanosti društava tog proživljenog vremena”.

MARTINA BLEČIĆ KAVUR

Martina Blečić Kavur diplomirala je studij arheologije i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je ujedno i magistrirala s područja prapovijesne arheologije. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani obranila je doktorsku disertaciju. Zaposlena je na Sveučilištu Primorska, Fakultetu za humanističke studije i na Pedagoškom fakultetu, gdje predaje arheologiju brončanog i željeznog doba, prapovijesnu umjetnost i teoriju vizualnih umjetnosti. Dobitnica je više stipendija za znanstveno i stručno usavršavanje u inozemstvu, a kao stipendist-istraživač boravila je 2003./2004. i 2005. godine na Freie Universitätu u Berlinu, 2017. na Sveučilištu u Beogradu i 2023 na Sveučilištu Sv. Ćiril i Metoda u Skopju. Predavala je na brojnim sveučilištima u zemlji i inozemstvu, te realizirala niz međunarodnih izložbi u 7 država. Učestvovala je na kongresima i skupovima u zemlji i inozemstvu gdje je izlagala i objavila mnogobrojne znanstvene rezultate. U okviru dosadašnjeg znanstvenoga rada objavila je više od 250 radova, te kao aktivni znanstvenik učestvovala na različitim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim projektima. Bila je voditeljica 6 nacionalnih i bilateralnih projekata, a trenutno vodi međunarodni projekt Osor beyond the myth, te ERC KS nacionalni projekt From Sea to Sea: Continuity and Changes between the Bronze and Iron Age on the territory between the Adriatic and the Pannonian plain. Dobitnica je nagrade za znanstvenu izvrsnost Sveučilišta Primorska.


foto: Muzej Wincklemann

Nastavite čitati

Svijet
 

Cijena kave skočila je na najveću rekordnu razinu

U utorak je cijena zrna arabice, koja čini većinu globalne proizvodnje, premašila 3.44 dolara po funti (0.45 kg), nakon što je ove godine skočila više od 80%, dok je kava sorte robusta poskupjela više od 60 posto, prenosi BBC

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.