U petak je u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc održan javni razgovor o potrebama i resursima organizacija civilnog društva za očuvanje organizacijskog pamćenja. U razgovoru u kojem su sudjelovale predstavnice i predstavnici pulskih organizacija iz različitih područja djelovanja zaključeno je da organizacije same moraju osvijestiti potrebu usustavljivanja i otvaranja svojih arhiva široj javnosti te da s praksama prikupljanja, bilježenja i dokumentiranja njihova rada treba započeti što prije, dok su sjećanja i i materijali od društvenog značaja još uvijek dostupni.
Zbog marginaliziranog položaja organizacija civilnog društva te ograničenih kapaciteta u pogledu ljudskih resursa, prostornih i tehničkih uvjeta, većina organizacija nema usustavljene održive i trajne prakse očuvanja svog organizacijskog pamćenja niti znanje potrebno za taj specifičan rad. Time se vrijedan segment razvoja civilnog društva zauvijek gubi, a poseban izazov predstavlja "pomlađivanje" organizacije gdje novi ljudi nemaju odakle krenuti u potrazi sa povijesti djelovanja organizacije te se često nađu u situaciji da nanovo osmišljavaju već isprobane metode rada.
Unatoč navedenim preprekama, organizacije civilnog društva ipak razvijaju različite modele sistematizacije, katalogizacije i digitalizacije građe koja se odnosi na same organizacije, specifične zajednice ili šira područja civilnodruštvenog djelovanja izvan fokusa javnih institucija te je čine javno dostupnom. O svojim praksama čuvanja i aktiviranja gradiva govorile su Zuzana Hoti-Radolović (Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre) i Marino Jurcan (Metamedij - Udruga za razvoj audio-vizualne umjetnosti).
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre djeluje od 1982. godine te je do danas
proizvela i sačuvala veliku količinu dokumentarnih materijala o svom radu i zajednici s kojom
radi. Hoti-Radolović je primijetila da se upravo iz arhiviranih materijala udruge primijećuje kako
se aktivnosti zagovaranja za bolji položaj osoba s invaliditetom s oštećenjem lokomotornog
sustava, zbog čega je organizacija i osnovana, smanjuju tijekom 1990-ih jer se udruga sve više bavi pružanjem socijalnih usluga u zajednici, s obzirom da se država sve više povlači iz tog
područja. Prisjetila se i nabave tehnike povodom 25 godina postojanja udruge koja im je
omogućila digitalizaciju mikrofilmova i VHS kazeta, kao i ideje izrade monografije koja zbog
pretrpanog rasporeda nikako da dođe na red, bez obzira na obilje sačuvanih vizualnih
materijala.Udruga Metamedij osnovana je 2001. godine kao mjesto razvoja interesa i edukacije mladih na polju novomedijske umjetnosti. Osim produkcije festivala i brojnih kulturno-umjetničkih
programa, udruga izdaje i publikacije, među kojima se posebno ističe Izmisliti prostor, objavljena
2021. godine. Publikacija istražuje umjetničke pozicije, projekte i manifestacije suvremenih
umjetničkih praksi u Istri od 2000. godine. Jurcan je istaknuo kako se radi o pojavama koje su
nedovoljno dokumentirane ili možda manje poznate jer se događaju izvan umjetničkog središta
te stoga predstavlja arhiv u nastajanju šire kulturno-umjetničke zajednice.
Ministarstvo kulture i medija, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge
Vlade Republike Hrvatske te drugi dionici u ovom polju, poput lokalnih i regionalnih
samouprava, trebali bi prepoznati nastojanja civilnog društva da sačuvaju i aktiviraju gradivo
koje proizvode i koje oslikava povijest razvoja društva na lokalnim razinama i na nacionalnom
planu, te ih podržati kroz specifične mehanizme koji će osigurati održivost tih praksi.
Razgovor je moderirala Matija Mrakovčić iz udruge Kurziv odnosno Centra za dokumentiranje
nezavisne kulture, jedinog community arhiva koji od 2011. sustavno prikuplja materijale
proizvedene na izvaninstitucionalnoj kulturnoj sceni u Republici HrvatskoOkrugli stol održao se u sklopu projekta "Arhivi odozdo - organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva" koji provode organizacije koje vode community arhiv Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, udruge Kulturtreger i Kurziv. Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
U prilogu se nalaze cjelovito priopćenje za medije i fotografije za objavu.
