U PULI SE IZDVAJA DUPLO MANJE NOVCA NEGO U RIJECI! INK-u fale glumci, PFF-u tehničari, nezavisnoj sceni prostor, MSUI potkapacitiran...

Nakon 46-dnevnog javnog savjetovanja od sredine srpnja do konca kolovoza, sa 17 dionika i 96 komentara (od kojih je 20 prihvaćeno, 4 nisu prihvaćena, 61 objašnjen da ne spada u taj dokument, 6 djelomično prihvaćena i 5 primljena na znanje), preksutra će se na raspravu vijećnicima ponuditi prijedlog Plana razvoja kulture grada Pule za razdoblje od 2023. do 2030. godine.

O važnosti, ali i interesu javnosti za ovaj strateški dokument, kolikogod u završnom dijelu prioriteta izgledao kao popis lijepih želja, govori i to da će, valjda prvi put u gradskom parlamentu, jedan prijedlog doživjeti dva čitanja. Kako saznajemo, u srijedu će u prvoj 'sesiji' svoje završne prijedloge, kritike i sugestije dati sami vijećnici, kojima će se obratiti i Ana Šilović, predstavnica izrađivača plana, ProIDEA.

Javnom savjetovanju prethodilo je niz sastanaka sa šest kulturnih vijeća, intervjui i anketni upitnici s ravnateljima/cama gradskih ustanova u kulturi,  šest  fokus grupa (nezavisne scene, kreativnih industrija, javnih ustanova, kulturnog turizma, kulture za mlade i publike), online upitnici za nezavisnu scenu te javna prezentacija plana i rasprava u Gradskoj knjižnici 25. srpnja.

Usklađen, kako kažu izrađivači, s nacionalnim, regionalnim i lokalnim strateškim aktima, a ujedno korespondira i s europskim strateškim okvirom u kulturi.

Svrha Plana je, kako se navodi "artikulirati strateški pravac razvoja kulture grada Pule u narednom sedmogodišnjem razdoblju koji će objediniti potencijale, resurse i napore dionika u kulturi kako bi se osiguralo unaprjeđenje uvjeta rada i stvaranja u kulturi i održivi razvoj kulture, ojačala međunarodna, unutar sektorska i međusektorska suradnja te osiguralo veće sudjelovanje građana u kulturi".

Integralnu varijantu prijedloga Plana razvoja kulture grada Pule (koja se u ispisanoj viziji vidi kao "regionalno kulturno središte izgrađeno na kvaliteti svog prirodnog i kulturnog okoliša i vitalnosti njegove umjetnosti, baštine i kulturnih aktivnosti"), na 80-ak stranica možete pročitati OVDJE.  

Dokument se sastoji od analize sadašnjeg stanja u sektoru kulture te od strateškog okvira s četiri prioritetna područja.

Slijede dijelovi analize postojećeg, nimalo ružičastog stanja.

Kazalište INK - jedino u Hrvatskoj nema glumački ansambl

U planu se među ostalim navodi: "Trenutačno kazalište broji šest članova umjetničkog osoblja, sedam članova administrativnog osoblja te sedam članova tehničkog osoblja. Prema rezultatima participativnog procesa, jedan od najvećih izazova u radu Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula nedovoljan je broj kazališnih djelatnika i manjak stručnog kadra, ali i zgrada u kojoj je kazalište smješteno koja zahtijeva veća ulaganja".

Obnavlja se INK

- To je jedino kazalište u Hrvatskoj koje nema vlastiti glumački ansambl, što, prema nalazima participativnog procesa, otežava njegov daljnji razvoj i onemogućava mu da zauzme mjesto krovne kulturne ustanove u području izvedbenih umjetnosti ne samo u Puli nego u cijeloj Istri"...Zbog nedostataka adekvatnih ljudskih resursa kazalište dosad nije koristilo EU fondove niti sudjeluje u internacionalnim suradnjama i koprodukcijama, piše u prijedlogu plana.

Gradska knjižnica i čitaonica Pula - nedostaje stručnih djelatnika i prostora 

Najveći izazovi knjižnice su, ističe se, prostorni i ljudski resursi. Prema podacima iz listopada 2022. godine, knjižnica broji 32 stalno zaposlena, od kojih su 23 člana knjižničnog osoblja, 3 člana administrativnog te 6 članova tehničkog osoblja. U usporedbi s 2021. godinom u 2022. smanjen je broj tehničkog osoblja s osam na šest zaposlenih.

Sukladno Standardu za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, knjižnica bi trebala imati veći broj stručnih djelatnika jer trenutačnim brojem zadovoljava samo 75 posto minimuma hrvatskog standarda, a djeluje na pet lokacija te unutar nje djeluje nekoliko posebnih službi.... Prostorni problemi odnose se na veličinu dostupnog prostora za smještaj knjižnične građe, što rezultira prenatrpanošću polica, nepreglednim smještajem građe te manjkom prostora za dodatna spremišta. Zbog toga knjižnica ima poteškoća s formiranjem pojedinih zbirki, održavanjem programskih aktivnosti, uvođenjem inovativnih usluga poput većih izložbi... Knjižnica nije opremljena adekvatnim resursima (ljudskim, tehničkim i financijskim) da se razvija u skladu s trendovima u društvu".

Pulski filmski festival - nedostaje tehničkog osoblja

Javna ustanova PFF, prema podacima iz 2022. godine, zapošljava 14 stalnih zaposlenika, od kojih 11 čini administrativno osoblje te 3 tehničko osoblje (odjel tehnike i kinooperateri) (PFF, 2022). Upravo je nedostatak tehničkog osoblja, posebice tijekom pripreme pulske Arene za vanjske programe te priprema pozornice i Pulskog filmskog festivala, istican kao najveći problem u smislu kadrovskih kapaciteta rada ustanove....

U prošlom razdoblju izvršena su i veća ulaganja u opremu pa su INK i Kino Valli dostatno kapacitirani. Stoga je još važnije da gradske ustanove, kao i ostale institucije u gradu budu što je moguće više otvorene za suradnju i dijeljenje prostornih resursa s prvenstveno neprofitnim dijelom kulturnog sektora, organizacijama civilnog sektora u kulturi koje su u izrazito nepovoljnom položaju po pitanju kulturne infrastrukture".

Tri ustanove kojima nije osnivač Grad Pula, a neizostavan su dio kulturnog života grada su Arheološki muzej Istre (osnivač Ministarstvo kulture i medija RH), Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre čiji je osnivač Istarska županija.

Muzej suvremene umjetnosti Istre - potkapacitiran 

..."Ovaj dijeli gotovo identične probleme s gradskim ustanovama kad je riječ o nedovoljnom ulaganju u kadrove (muzej ima samo dva zaposlenika). Više kadrova rezultiralo bi i većim brojem programskih sadržaja i suradnji, a treba istaknuti da ustanova prolazi kroz složene procese infrastrukturnih radova na adaptaciji zgrade, koji se u kontinuitetu odvijaju od 2015. godine. Ovaj je muzej istaknuo da je otvoren za suradnju sa svim dionicima u kulturi, ali za razvoj i provedbu EU i ostalih međunarodnih projekata je potkapacitiran". 

Povijesni i pomorski muzej Istre - nedostaje prostora za arhiv

Ovaj muzej djeluje u neadekvatnim uvjetima kad je riječ o obradi i pohrani građe te im nedostaje prostor za arhiv, što je generalni problem većine institucije u gradu Puli.

Arheološkom muzeju Istre ide najbolje zbog sredstava od Arene 

Arheološki muzej Istre ostvaruje znatan dio prihoda od gradske baštine kojom upravlja te samim time posjeduje najadekvatnije uvjete za rad i razvoj u cijelom kulturnom sektoru grada. Uz ostale spomenike, ovaj muzej upravlja Arenom, najposjećenijim spomenikom u cijeloj državi koji ostvaruje znatne prihode od turizma te Malim rimskim kazalištem čija je obnova, kao i obnova samog muzeja, netom završena.

Smjestiti Muzičku školu u kompleks stare Opće bolnice

Tijekom participativnog procesa spomenuta je i potreba osnivanja Muzeja grada Pule, Muzeja Antonija Smareglie, kao i potreba za osiguravanjem prostora za stalni postav zbirke Antuna Motike i likovnog fundusa Grada Pule.

Istaknuta je i potreba da se institucije koje su prostorno disperzirane po gradu, poput Sveučilišne knjižnice i Muzičke škole, smjeste u kompleks stare Opće bolnice. Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna (ŠPUD) treba prostorno proširenje, a spominjala se i nužnost utemeljenja Simfonijskog orkestra.

Sve je manje publike unatoč bogatoj kulturnoj ponudi

Nemali prostor u dokumentu posvećen je sudjelovanju u kulturi i razvoju publike, a znakovit je ovaj citat: "Tijekom participativnog procesa svi su akteri istaknuli da na području grada ima sve manje publike unatoč bogatoj kulturnoj ponudi".

Kao izazovi se navode nedostatak umjetničkog i kulturnog obrazovanja u školama, smanjenje posjećenosti programa kulturnog sektora (posebno mladih), nedovoljno provedenih istraživanja o interesima i potrebama publike, potkapacitiranost kulturnog sektora za razvoj većeg broja inkluzivnih programa i aktivnosti razvoja publike, nedovoljna uključenost mladih u aktivno sudjelovanje u kulturnom životu te nedostatak prostora za druženje mladih.

U kontekstu suradnje unutar kulturnih sektora, nedovoljno je razrađen sustav ustupanja prostornih i tehničkih resursa javnih institucija ostalim akterima u kulturi, a predlaže se uspostava protokola korištenja prostora, poput primjerice onog INK-ovog.

U području kreativnih industrija i profitnog sektora u kulturi (računalni programi, igre i novi mediji, dizajn, koncerti, oglašavanje i tržišno komuniciranje, arhitektura ...) kao veći problem navode se visoke cijene komercijalnih najamnina te nedostatak prostora za rad, prezentaciju, prodaju i umrežavanje.

Rojc postaje mješovita javno-civilna ustanova 

Prema Registru udruga (2022), na području grada Pule registrirane su ukupno 984 udruge te dvije zaklade. Prema područjima djelatnosti, udruge koje su registrirale područje djelovanja „kultura i umjetnost“ čine 21,7 posto ukupnog broja udruga.

I ovdje su utvrđeni nedovoljno ulaganje u razvoj civilnog sektora u kulturi, posebno u ljudske resurse te razvoj novih kadrova u kulturi, kao i neadekvatni prostorni resursi, dok je podržano osnivanje mješovite javno-civilne ustanove Rojc, koji , kako se navodi, "uz film, knjigu i antičku baštinu, sigurno predstavlja glavni reper prepoznatljivosti kulturnog identiteta Pule te prostor kojeg vrlo pozitivno ocjenjuju i sami građani". U Rojcu trenutačno djeluje čak 101 udruga od kojih u području kulture djeluje 37 organizacija.

"U Puli je potrebno znatno povećati izdvajanje za kulturu" 

Izdvajanje za kulturu po glavi stanovnika u razdoblju od 2017. do 2019. bilo je najviše u Dubrovniku, nakon kojeg slijede Hvar, Rijeka, Opatija, Stari Grad te Korčula, Mali Lošinj, Crikvenica, Gospić i Šibenik.

Prema tim podacima, Grad Pula ne nalazi se u prvih deset gradova unatoč tome što je riječ o jednom od deset najvećih gradova na razini Republike Hrvatske i regionalnom središtu Istarske županije.

Kao primjer dobre prakse po pitanju izdvajanja iz gradskog proračuna za kulturu u RH ističe se Rijeka koja prati i smjernice EU politika o nužnosti povećanja gradskog proračuna za kulturu.

Tako se 2022. godine u odnosu na 2018. u Rijeci povećao prosjek izdvajanja sa 16,3 posto na 20 posto, dok je u Puli smanjen s 10 posto na 6,1 posto, što ukazuje na izrazito negativan položaj kulture u sklopu gradskih prioriteta razvoja.

- Treba uzeti u obzir da je Rijeka 2020. bila EU prijestolnica kulture pa su izdvajanja za kulturu bila znatno povećana, a i riječka kulturna infrastruktura je puno veća pa iziskuje i veća izdvajanja za kulturu. No ostaje činjenica da je razlika u prosjeku izdvajanja za kulturu unutar gradskog proračuna između ova dva grada prevelika pa je u Puli potrebno znatno povećati izdvajanja za kulturu ako se očekuje da ona bude jedan od generatora razvoja grada, piše u Planu razvoja kulture grada Pule 2023-2030.

Kasnije se dodaje: "Glavni izazov upravljanja u kulturi jest mali proračun koji ne može odgovoriti na sve potrebe kulturnog sektora pa je ključno da se ovim skromnim sredstvima upravlja racionalno i nadasve transparentno uz kontinuirano nastojanje da se izdvajanja za kulturu iz gradskog proračuna znatnije povećaju".

Što nam je činiti u idućih sedam godina?

Ovaj strateški dokument do 2030. godine ističe četiri prioritetna područja:

1 Aktivno okruženje za kulturno i umjetničko stvaralaštvo (ojačavanje kapaciteta kulturnih profesionalaca, unaprjeđivanje financiranja kulture i unaprojeđivanje prostornih resursa);

2 Jačanje suradnje (ojačati suradnju unutar kulturnog sektora, poticati suradnju kulturnog sektora i obrazovnih institucija, poticati razvoj kulturnog turizma, potaknuti međusektorsku i međunarodnu suradnju)

3 Sudjelovanje u kulturi (povećati dostupnost kulture i umjetnosti lokalnoj zajednici i ostalim posjetiteljima te ojačati ulogu djece i mladih u kulturnom životu Pule)

4 Baština kao resurs razvoja zajednice (ojačati svijest lokalne zajednice o važnosti baštine, revitalizacija gradske jezgre i sustava fortifikacija).

Osim obnove prostora u kojima se već odvijaju kulturne aktivnosti, nužno je, ističe se, ulaganje u razvoj novih prostora za izvedbene umjetnosti (posebno koncertna dvorana/polivalentna dvorana) i za umjetničku produkciju koji su detektirani kao iznimno važni za kulturnu scenu grada.

Navodi se i prenamjena Doma hrvatskih branitelja u Palaču kulture. 

Kao cilj je naveden i poticanje većih ulaganja i donacija gospodarskih sektora u kulturu.

Fort Bourguignon

U dijelu "Revitalizacije gradske jezgre i sustava fortifikacija" predlaže se izrada Plana razvoja i upravljanja povijesnom jezgrom grada Pule, provedba aktivnosti koje doprinose urbanoj i funkcionalnoj revitalizaciji povijesne jezgre (Kandlerova ulica, Ulica Sergijevaca…), podrška realizaciji inicijative razvoja Kazališnog trga, kao i Interpretacijskom centru grada Pule odnosno obnovi Fort Bourguignona u tom cilju. Tu je i digitalna ruta fortifikacija te integrirana obnova gradskih utvrda (Kaštel - vanjska vodosprema, Zvjezdarnica Monte Zaro, Utvrda na otoku Sv. Andrija).