U pulskom Aquariumu jučer je povodom Dana europske baštine i 110. godišnjice potonuća putničkog parobroda "Baron Gautsch" otvorena izložba Baron Gautsch 1908. - 1914.
Milena Mičić, direktorica Aquariuma otvorila je izložbu, istaknuvši da je do ideje za otvaranje izložbe došlo na prijedlog austrijskog kolege Christiana Harzhausera o izradi makete parobroda koju je napravio poznati maketar Puležan Richard Peršić, te se nalazi uz maketu 3D olupine parobroda Baron Gautsch koja je predstavljena prije godinu dana, a o čijoj je izradi govorio njen autor Holger Buss.
Milena Mičić, Holger Buss i Richard Peršić
Izložba će biti dio stalnog postava izložbe 'Gallerion', a eksponati s potonulog parobroda Baron Gautsch iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre bit će izloženi godinu dana, s mogućnošću produženja.
- Zahvaljujući njima i višoj kustosici Povijesnog i pomorskog muzej Istre Katarini Pocedić izložba je realizirana u dosta kratkom vremenu, kazala je Mičić.
Katarina Pocedić, viša kustosica PPMI podsjetila je na povijest parobroda izgrađenog 1908. godine, koji je u to vrijeme bio najmoderniji, te slovio kao ponos flote austrougarske trgovačke mornarice.
- Brod je mogao primiti 300 putnika, a plovio je linijom koja se zvala Dalmacija, a spajala je Trst s Kotorom, te je parobrod pristajao u Puli, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Herceg Novom, i na koncu u Kotoru.
Makete broda
Pocedić je istaknula kako je njegova ratna zadaća na početku Prvog svjetskog rata bila da prema jugu prevozi vojna pojačanja, a s juga evakuira civile na sjever prema Trstu.
Katarina Pocedić
- Na svoje zadnje putovanje parobrod "Baron Gautsch" krenuo je 12. kolovoza 1914. godine iz Kotora, te je nakon pristajanja u Malom Lošinju ukrcao putnike, najviše majki s djecom koje su se tamo nalazile na ljetovanju. Dva sata nakon toga prošao je pokraj Pule, u nju nije pristao jer je bio prekrcan, već je produžio dalje prema Trstu. Kada se nalazio nedaleko Rovinja naišao je na jednu rubnu minu koju je postavila austrougarska ratna mornarica. Brod je potonuo u svega pet do sedam minuta, kazala je o ovoj tragediji Pocedić, te nadodala da je najveća nepoznanica ove nesreće, koliko je ljudi stradalo.
Maketa broda Baron Gautsch
U spisima istraživanja bilo je riječi o 59 stradalih osoba, čija imena se nalaze u knjizi ukopa na Gradskom groblju u Puli navela je Pocedić, te ustvrdila da je kasnijim istraživanjima utvrđeno da se majke s djecom nisu popisivale, i da je na brodu bilo 527 osoba.
- Nakon nesreće je zabilježeno da je 190 ljudi preživjelo, što znači da je preko 300 osoba smrtno stradalo, te se smatraju prvim civilnim žrtvama Prvog svjetskog rata na ovom području, kazala je Pocedić, te kao zanimljivost izdvojila činjenicu da je od osam čamaca za spašavanje u more spušten samo jedan, a u njemu su najviše bili članovi posade.
"Olupinu je prvi pronašao 1951. godine tršćanski ronilac Giacomo Stocca, te je do 1955. godine bila slobodna za ronjenje. Pomorski i povijesni muzej Istre je od tada poticao da olupina postane zaštićeno kulturno dobro, te je to danas jedno od najatraktivnijih ronilačkih odredišta u Europi, s koje je u fundus Muzeja skupljeno više od 150 predmeta", rekla je Pocedić.
Neki od prikupljenih predmeta s olupine
Maketar parobroda Richard Peršić kazao je da je bilo jako zahtjevno napraviti maketu broda starog preko stotinu godina, zbog nacrta koji nisu bili najbolji, ali da su mu najviše pomogle fotografije broda iz tog vremena.
- Najviše vremena mi je ustvari trebalo da izvedem pravi nacrt, jer mi je bila važna svaka sitnica i želja da predočim brod sa što više detalja. Bilo je potrebno oko tri mjeseca da se napravi maketa. Za mene je ovo bio jedan ogroman izazov, te vjerujem da sam to odradio uspješno, poručio je Peršić.
Richard Peršić
Na kraju je autor izrade olupine makete Holger Buss opisao postupak izrade putem 3D printera, te ukazao koliko je posla i truda zahtijevao taj posao, podsjetivši na mnogobrojne zarone na lokaciji broda, do izrade tisuća fotografija koje su pomogle u vjernoj izradi olupine makete potonulog parobroda.
Holger Buss
