Kultura

JER ČITATI SE MORA

U utorak predavanje dr. sc. Anite Peti-Stantić "Čitanje za mentalno zdravlje danas i sutra"

Program je prvenstveno namijenjen knjižničarima, no sudjelovati mogu i ostali zainteresirani koji se bave promocijom čitanja. Broj sudionika je ograničen pa je potrebno prijaviti se na e-mail adrese matea.radolovic@gkc-pula.hr i liana.dikovic@gkc-pula.hr


 
2 min
Leonid Slijepčević
Ilustracija/Pixabay

Program je prvenstveno namijenjen knjižničarima, no sudjelovati mogu i ostali zainteresirani koji se bave promocijom čitanja. Broj sudionika je ograničen pa je potrebno prijaviti se na e-mail adrese matea.radolovic@gkc-pula.hr i liana.dikovic@gkc-pula.hr

U dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula u utorak, 12. ožujka dr. sc. Anita Peti-Stantić održat će predavanje i radionicu Čitanje za mentalno zdravlje danas i sutra. Program počinje u 9,30 sati.

Program je prvenstveno namijenjen knjižničarima, no sudjelovati mogu i ostali zainteresirani koji se bave promocijom čitanja. Broj sudionika je ograničen pa je potrebno prijaviti se na e-mail adrese matea.radolovic@gkc-pula.hri liana.dikovic@gkc-pula.hr.

Autorica će u uvodnom predavanju govoriti o temama: što se treba čitati, što se može čitati, što je relevantno štivo, zašto je važno moći pročitati popularno-znanstvene tekstove. Naime, popularno-znanstveni tekstovi, osim što obiluju podacima i analizama koje potiču znatiželju i istraživački duh, pretpostavljaju i strukturirane načine mišljenja koji dovode do uspoređivanja, zaključivanja i traženja rješenja u svakodnevnim životnim situacijama.

Govorit će o važnost rada na strukturiranju intelektualnoga vokabulara i upućivanja u strukture teksta te ponuditi savjete i strategije koje knjižničarima mogu pomoći u radu.

Nakon predavanja Anita Peti-Stantić održat će radionicu koja se nadovezuje na teme predavanja. Tijekom radionice polaznici edukacije imat će priliku steći nova znanja i vještine koje će moći primijeniti u svakodnevnom radu.

O predavačici

Anita Peti-Stantić završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirala je na Sveučilištu Yale, poslijediplomski studij je nastavila na Sveučilištu u Beču, a doktorirala u Zagrebu. Redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Napisala je nekoliko znanstvenih monografija, nekoliko desetaka znanstvenih članaka, veliki slovensko-hrvatski rječnik, knjige u suautorstvu Jezične igre za velike i male, Putovanje u nepoznato, Znatiželja, Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije te samostalne knjige Jezik naš i/ili njihov i Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti.


Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.