( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

"Nisam školovani fotograf, ja sam školovani građevinar", veli u startu moj sugovornik Robert Hrelja koji je upravo otvorio svoju četvrtu samostalnu izložbu fotografija u Centru vizualnih umjetnosti Batana u Rovinju.

No, odmah priznaje da mu je fotografija strast od mladih dana kada je bio član školskog fotokluba i snimao digitalnim aparatima. Kroz život uvijek je imao aparat u rukama, bilježio važne momente u svom i životu prijatelja, a onda mu je građevina otvorila jedan sasvim novi pogled na nešto što često niti ne primjećujemo - na kvake.

Ne bilo kakve kvake, riječ je o onim starim kvakama iz doba Austro-Ugarske i Italije, koje Hrelja aparatom lovi po cijeloj Istri. Neke su željezne, neke kovane, druge lijevane, pa mesingane, a sve ručno izrađene. Iako raskošne, jednostavne su i primitivne. Unikatne. Većina ih datira s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, no ima i starijih.

Sve je krenulo iz Scalierove ulice

Sve je prije pet godina krenulo iz njegovog grada Pule. Nećemo reći rodnog, jer se rodio u dalekoj Australiju gdje su njegovi roditelji iz Galižane, preko Italije, otišli trbuhom za kruhom. No vratili su se kada je Robert imao četiri godine pa je odrastanje i školovanje 'odradio' u Puli. Iako je, priča mi, probao raditi vani, veli kako mu je najljepše doma pa je u Puli još 90-tih otvorio vlastiti građevinski obrt.

I tu se vraćamo na priču o kvakama i kako je sve počelo.

Kvaka iz Višnjana

- Moja poznanica, keramičarka iz Zagreba, kupovala je stan u Puli, blizu, odmah u Scalierovoj, ispod Rock caffea (sjedili smo iznad Arene u La Resistance kafiću o.a.) I dok smo razgledavali stan prodavatelj je, opravdavajući visoku cijenu, nabrajao što je sve obnovio, skrećući joj pozornost i na nova aluminijska vrata koja je ugradio.

Vrijednu baštinu zamjenjuje plastika

Nju se to nije dojmilo. Dapače, stan je odlučila kupiti u starom dijelu Pule tražeći austrougarski štih, nešto autohtono, povijesno i staro. Razgovarajući o tome kako nabaviti stara vrata i vratiti stanu štih koji traži pažnju su nam zaokupile stare kvake pa smo dogovorili da snimim nekoliko, a ona ih izradi u glini. Jer upravo su kvake one koje prve stradaju u renoviranju stanova i zamjeni drvenih vrata PVC i aluminijskom stolarijom i smatrao sam da ih treba nekako zaštititi, priča nam Hrelja. 

I tako je odlučio spojiti građevinu i fotografiju i počeo po gradu tražiti stare unikatne kvake. Veli kako je mislio da će ih pronaći jako puno, no onda se zapravo neugodno iznenadio.

U Puli najviše starih kvaka na Monte Zaru i centru grada

- Najviše ih je u Puli, a potom u Grožnjanu. U Puli sam ih pronašao dvjestotinjak. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...

Dodaje da neke od kvaka, koje je fotografirao 2019./2020., više ne postoje, zamijenjene su modernim verzijama, što ga posebno rastužuje. Stare kvake često su ostale sačuvane jedino zbog siromaštva vlasnike, na takozvanim socijalnim stanovima u derutnim zgradama ili pak na štalama u manjim istarskim gradićima u unutrašnjosti.

Dok razgovaramo pokazuje mi fotografije kvaka, unikatnih, majstorskih izrađenih, poput one koja je krasila nekadašnji ulaz u bivšu Ars Medicu u Teslinoj ulici, a koje više nema.

Na pitanje je li moguće da netko nije shvatio vrijednost te jedinstvene kvake od bronce i drva i baci je samo sliježe ramenima.

Kvaka iz Tesline koje više nema

Dodaje da su nedavno zamijenjena i stara vrata na fažanskoj crkvi, a s njima je nestala i stara kvaka, a netragom je nestala i jedinstvena kvaka s pokrovom za ključ iz Gladijatorske ulice u Puli.

Talijanskih starih kvaka ima još i manje; skrivaju se samo na crkvi u Raši, na zgradi Fine...

Hrelja veli kako smatra da se najveći dio izrađivao u Austriji, a tu ugrađivao, a dio starih kvaka izrađivan je i poluserijski u radionicama poput Philip Corbi, Hacker&Herman. Kvake je nekad izrađivala i poznata njemačka Zeiss Ikon.

Najstarija kvaka iz Vile Idole

- Najstarija kvaka koju sam pronašao u Puli ona je na Vili Idoli i pretpostavljam da je djelo nekog lokalnog majstora. Bile su dvije, ali samo jedna je sačuvana. Na vili Horty na Verudi jedina je kvaka koja ima natpis pa znamo da potječe iz Klagenfurta, navodi nam.

Napominje da je sa snimanjem kvaka kreno iz puke radoznalosti, a kasnije se zagrijao za temu te nastavio kvake tražiti i fotografirati po cijeloj Istri.

Kvaka iz vile Idole

Vile na Verudi nemaju previše sačuvanih kvaka

Pulske kvake predstavio je 2019. godine na svojoj prvoj samostalnoj izložbi u Muntiću, u galeriji Kapelan.

- Zanimljivo, na mjestima na kojim sam se nadao da će biti dobrih "ulova" poput Savičente nisam našao niti jednu staru kvaku ali sam, primjerice, snimio stari ključ kojim se otključava Kaštel. Iste modele nekoliko kvaka pronašao sam na različitim mjestima pa da tako stilski poklapaju kvaka s grožnjanske crkve i škole u Bujama, kvaka iz Višnjana i Rovinja, istu kvaku pronašao sam u Motovunu i Višnjanu, ali u Puli u Rakovčevoj ulici, nabraja nam.

Najstariju kvaku ima Vodnjan

Baštinski i zanatski vrijedni predmeti

Hrelja veli da mu je drago da je nova izložba neke potaknula na razmišljanje o baštini koja nestaje.

- Želja mi je bila da se kvake koje sam snimio, kao dio kulturne baštine, nekako katalogiziraju, napravi brošura koja bi ostala trajan dokaz o jednom vremenu i zanatskoj umješnosti koja nestaje, no nisam naišao na preveliku zainteresiranost onih kojima sam ideju prezentirao, veli nam te dodaje da on sam za takav pothvat nema ni vremena ni iskustva. 

Kvaka iz Oprtlja

- Obišao sam muzeje, od Pule do Pazina, no nitko mi se nije povratno javio.

Kvake zamjenom vrata i ugradnjom novih svakim danom nestaju i moje fotografije su jedine što će jednog dana ostati kao dokaz prošlih vremena, navodi.

Na pitanje kako gledaju ljudi na to kada im stativ razvlači ispred vrata navodi da je imao i neugodnih situacija pa nam tako prepričava susret kada su mu čak prijetili da će mu razbiti aparat.

Zašto slikaš moja vrata?

- Većina se ljudi iznenadi kad im kažem da "samo želim fotografirati kvaku na njihovim vratima", no u malim gradićima u unutrašnjosti nikada nemam problema. Ljudi su ljubazni, pozovu me u dom, svašta doznam iz povijesti mjesta, priča nam te dodaje da osim same kvake uvijek snima i zgradu i vrata kako bi kasnije znao gdje je koja.

- Ma zapravo ja vam znam svaku kvaku u Istri. U jednom me članku novinar čak prozvao "Lovcem na kvake". Prijatelji znaju što me zanima i često mi pošalju neku fotku, no ispostavi se da je kvaka već u mojoj arhivi. Sada su mi počeli slati kvake s putovanja, i to me veseli, zaključuje ovaj pasionirani fotograf, zidar i sportaš.

Na pitanje što sada kada je dokumentirao sve kvake u Istri Hrelja veli kako njegove ideje nikada ne prestaju i sada priprema izložbu pod nazivom "Moj put" gdje će kroz sliku ispričati svoj i život svojih prijatelja.

Kako u katalogu izložbe piše Jadranka Ostić "Zahvaljujući autoru, zaljubljenicima u starine kao i novinarima koji su pratili njegove "Priče istarskih kvaka" i ja sam sama, hodajući ulicama i uličicama gradova i gradića, počela tražiti stare kvake na raskošnim ili skromnijim ulaznim vratima. Kvake su dio naše baštine, čuvajmo ih".

Inače, dodajmo zaključno i informaciju, da je Hrelja nagrađivani fotograf amater i član udruge Format iz Pule i Batane iz Rovinja. Stoga požurite do Rovinja i uživajte u fotografijama koje je snimio.