(VIDEO) GRANDIOZNO OTKRIĆE Pogledajte kako je u Zambratiji kod Umaga izvađen brod star 3.000 godina, tada "raketa" Mediterana

Prapovijesni šivani brod iz uvale Zambratija kod Umaga ovih je dana, zahvaljujući međunarodnoj ekipi hrvatskih i francuskih stručnjaka, izvađen iz podmorja. Riječ je o iznimnoj brodskoj konstrukciji koja datira u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st. pr. Kr.

Pokretalo ga je 12 veslača

Drveni brod bio je dugačak deset metara i pokretalo ga je 12 veslača, nije imao jarbol, služio je za priobalnu plovidbu, vjerojatno trgovačkog, a možda i gusarskog karaktera. Također, primjer je histarske gradnje brodova te svjedoči o bogatoj pomorskoj i brodograditeljskoj povijesti Istre.

Ostaci broda otkriveni su 2008. godine na dubini od dva metra, stotinjak metara udaljeni od turističke plaže. Sve je počelo s lokalnim ribarom iz Zambratije koji je za lokaciju drvenih dasaka znao godinama dok njegov prijatelj nije doveo arheologe iz Arheološkog muzeja Istre i Konzervatorskog odjela u Puli koji su u podmorju prepoznali sašivene platice trupa broda, karakteristične za antičke šivane brodove.

Bez paralele

Brod iz Zambratije najstariji je primjer šivanog broda na Mediteranu. Njegova arhitektonska rješenja i gradnja, tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate, kao i sustav brtvljenja trupa nemaju paralela na širem području Mediterana.

Plan je da brod bude izložen u Puli, i to u novom paviljonu Arheološkog muzeja Istre na Rivi blizu željezničkog kolodvora. U tom bi paviljonu bili šivani brodovi nađeni u Istri - dva iz Pule i jedan iz Zambratije.

Pravo tehnološko dostignuće

O svemu ovom jučer su novinarima u Donjim Orbanićima pored Žminja, u prostoru tvrtke Kapitel d.o.o, gdje se trenutno čiste arheološki nalazi iz Zambratije, govorili ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, Giulia Boetto, ravnateljica francuskog Centra Camille Jullian, podvodna arheologinja Ida Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja Istre, Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli.

Ida Koncani Uhač naglasilo je da je ovakav brod za ono vrijeme bio pravo tehnološko dostignuće, a najveće je iznenađenje donijelo radiokarbonsko datiranje brodske konstrukcije, obavljeno na kraju dviju arheoloških kampanja, 2011. i 2013., iz četiri uzorka platice, koje je izgradnju broda smjestilo u razdoblje početne faze kulture Histra odnosno prijelazno razdoblje između kasnog brončanog i željeznog doba.

(Foto: Marko Uhač, Ida Koncani Uhač i Darko Komšo)

"Ta je informacija odjeknula u svim znanstvenim krugovima", kaže ona, ističući: "Danas bi se to moglo svrstati u rang gradnje najsuvremenijeg aviona ili rakete".

Tisuće i tisuće malih rupica

Pronalazak ovog broda upućuje na to da su podrijetlo, razvoj i primjena ovakve gradnje možda bili ukorijenjeni još u protohistarskoj tradiciji, dok tekstovi rimskih pisaca iz kasnijih stoljeća otkrivaju da je najznačajnije obilježje kod Histra bio sustav gradnje brodova šivanjem i vezivanjem ligaturama (brodovi zvani serilla ili serilia).

Giulia Boetto, ravnateljica francuskog Centra Camille Jullia kazala je da ovdje možda izgleda da se radi o jednostavnom brodu, ali taj je brod bio tehnološki vrlo zahtjevan za izradu. Napravili su, kaže ona, na tisuće i tisuće malih rupica u drvetu kako bi mogli spojiti njegove dijelove. Također, brod su morali napraviti vodonepropusnim, ali morao je biti i stabilan te se morao kretati po vodi. Za prapovijesne je zajednice brod bio najzahtjevniji za izradu, kazala je.

Marko Uhač kazao je: "Zašto je ovo otkriće važno za Hrvatsku. Starost nije jedini razlog, iako je to najstariji šivani brod na prostoru Mediterana, vrlo vjerojatno i svijeta. To je temeljni fenomen. Drugi fenomen je taj što je on pravi materijalni dokaz o načinu, principu gradnje kroz povijest jer zaista na njemu imamo par elemenata koji sadržajno prikazuju kako se brod razvijao kroz povijest, a to drugdje nemamo.

Lokalno, a svjetsko

Ravnatelj AMI Darko Komšo kazao je: "Ovo je otkriće lokalno a svjetsko. Ovaj je brod arhetip svih brodova koji su se kasnije radili na području Jadrana. Iz međunarodne stručne ekipe vidi se da je riječ o nečemu što nadilazi lokalne okvire. Ovo nije samo nalaz materijalnog ostatka nego tehnologije koja je jadranska i koja svjedoči o našem identitetu i tradiciji izrade koje treba njegovati i prezentirati. S druge strane, to se može prezentirati turistima na zanimljiv i atraktivan način. Brodovi su sami po sebi impozantni, a prapovijesna arheologija je uvijek interesantna".

Od pronalaska, brod (sastavljen od 15 dijelova) postao je predmetom predanog i ambicioznog znanstvenog istraživanja, a posebno se bavilo njegovom zaštitom pod morem, te promocijom kroz brojne izložbe, publikacije, predavanja i druge aktivnosti koje su uključivale pedagoški rad te upoznale javnost s jedinstvenim nalazom broda prapovijesnih stanovnika današnje Istre.

Od 2013. godine u projekt zaštite broda uključili su se znanstvenici Centra Camille-Jullian (CNRS-Sveučilište Aix-Marseille) koji su s arheolozima iz Arheološkog muzeja Istre i roniocima izvadili ovaj brod iz podmorja.