Sutra se u 20 sati u Galeriji Poola otvara izložba Mie Matijević Akrap i Grgura Akrapa pod nazivom "Vrt zvijeri".
Mia Matijević Akrap kaže o svom radu: "Kroz prizmu vlastite osobnosti, tuđa sjećanja i doživljaje nastojim materijalizirati kroz keramičke urne s alegorijskim oslicima za (simboličku) pohranu sjećanja, gradeći tako osobni ikonografski sustav u korelaciji s već postojećim jezikom simbola zapadne civilizacije. Rad 'Studije sjećanja' usmjeren je na arhiviranje sjećanja koje sam prikupila kroz intervjue sa ženama na rezidencijalnim putovanjima. U specifičnoj ženskoj naraciji analiziram univerzalne pojavnosti, kulturološku uvjetovanosti i razine identiteta sugovornica. Sakupljene priče fragmentirane su, kronološki nepovezane, činjenično upitne, ali su odraz narativne strukture misli koja nastaje spontano, a ne kao svjesna vježba pamćenja".
Vrt zvijeri potiče na razmišljanje zašto je slikar dao taj zajednički naziv slikama na kojima ipak najviše ima čovjeka, piše Nevenka Šarčević.
Rad Grgura Akrapa
Vrt u mitološkoj, religijskoj predaji i književnosti sadrži bogate simboličke konotacije. Veže se uz savršen ambijent Edena u kojem je obitavao čovjek kada je bio u pravom dodiru sa svojim izvorom, u rajskom blaženstvu, pa onda i uz čovjekovu čežnju povratku iskonskom.
Valja obrađivati svoj vrt kojim Voltaire završava 'Candidea', ima duhovno značenje samo-izgradnje i unutarnjeg razvoja jer kako se ranije u knjizi ističe "rad od nas odbija tri velika zla: dosadu, porok i neimaštinu".
- U percepciji Grgura Akrapa, vrt pokazuje njegov fokus na ono što se manifestira kroz odlazak u podsvjesno i potisnuto, na borbu s animalnim i raznim unutarnjim nemirima – dobra i zla. Ipak, u odnosu prikaza čovjeka i tigra, ističe se gradnja suživota, u kojoj treba pripitomiti čovjeka hesseovske razapetosti između „vučje“ i „ljudske“ naravi, jednako kao i životinju, navodi Šarčević, pitajući se je li Vrt zvijeri Grgura Akrapa individualna refleksija duboke čežnje povratku prirodi usred praznine i deformacije duha, „doba religije bez Boga“, kako je to tvrdio teolog Johann Baptist Metz.