Politika i društvo

PROGRAM JAVNIH RADOVA GRADA PULE

Alenka: "Kašika mi je upala u med. Sada radim u Herculanei i živim od plaće, a ne od socijale"

Odradila sam 80 sati besplatno, ali dobila priliku do koje ne bih došla da na ovo nisam pristala. Znate, neki su rekli da ne bi, da ih je sram, a ja se pitam kako ih nije sramota svaki mjesec čekati na šalteru ili poštara da donese socijalnu pomoć, zar nije bolje živjeti od svojih ruku, svoga rada. Ima onih koji ne žele raditi, a mogu, eto to je po meni sramota navodi, naša sugovornica nadajući se da će u firmi ostati raditi za stalno


 
4 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Ilustracija/Pixabay

Odradila sam 80 sati besplatno, ali dobila priliku do koje ne bih došla da na ovo nisam pristala. Znate, neki su rekli da ne bi, da ih je sram, a ja se pitam kako ih nije sramota svaki mjesec čekati na šalteru ili poštara da donese socijalnu pomoć, zar nije bolje živjeti od svojih ruku, svoga rada. Ima onih koji ne žele raditi, a mogu, eto to je po meni sramota navodi, naša sugovornica nadajući se da će u firmi ostati raditi za stalno

- Dugo sam vremena tražila posao, i nikako dobit nešto za stalno. Samo sezonski. Na kraju puno vremena nisam radila već primala socijalnu pomoć. Kada sam dobila poziv od Grada Pule da dio moram odraditi nisam s time imala problema. I evo, kašika mi upala u med. Nakon odrađivanja sati dobila sam prvi, pa drugi ugovor na određeno, i sada živim od svoje plaće, a ne od socijale, priča nam ponosno Puljanka Alenka.

Herculanea/Ilustracija

Ona je jedna od ljudi koji su se odazvali projektu Grada Pule koji je u srpnju ove godine po prvi put uveo mjeru rada za opće dobro, odnosno rad bez naknade, aktivnost koja je odobrenu Zakonom o socijalnoj skrbi. Na nju su pozvani korisnici zajamčene minimalne naknade kojima je ponuđeno da zajednici, u sredinama u kojima žive kroz svoj rad vrate dio financijske pomoći koju dobivaju za podmirenje svojih osnovnih životnih potreba.

Rad na jednostavnim poslovima

Alenka, priča nam, radi u Herculanei, na jednostavnim poslovima poput pometanja, brige za zelene površine. Kaže da joj je šef super, ali i društvo s kojim radi.

- Da, odradila sam 80 sati besplatno, ali dobila priliku do koje ne bih došla da na ovo nisam pristala. Znate, neki su rekli da ne bi, da ih je sram, a ja se pitam kako ih nije sramota svaki mjesec čekati na šalteru ili poštara da im donese socijalnu pomoć, zar nije bolje živjeti od svojih ruku, svoga rada. Ima onih koji ne žele raditi, a mogu, eto to je po meni sramota, navodi naša sugovornica nadajući se da će u firmi ostati raditi za stalno.

- Svakako bih to voljela, bila bih presretna. Danas nije lako pronaći dobar posao, zaključuje Alenka.

Najviše 90 sati rada mjesečno

- U radovima za opće dobro bez naknade sudjeluju radno sposobni ili djelomično radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade ili članovi kućanstva s prijavljenim prebivalištem na području Grada Pule, a prema rješenju Centra za socijalnu skrb Pula. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, korisnici zajamčene minimalne naknade u radovima za opće dobro mogu sudjelovati najviše 90 sati mjesečno, objašnjava pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i mlade Ivana Sokolov.

Na pitanje koliko se ljudi uključilo u ovu mjeru i gdje rade, navodi kako je, do sada, u svrhu uključivanja u rad za opće dobro kontaktirano stotinjak korisnika od kojih je, nakon provedenog liječničkog pregleda, njih desetak obuhvaćeno radnim procesom, odnosno u fazi je uključivanja u rad.

Korisnici zajamčene minimalne naknade svoju obvezu rada za opće dobro, za sada, obavljaju u Herculanei i to na poslovima koji uključuju grabljanja pokošene trave nakon košnje javnih zelenih površina, uklanjanja otpadaka s javnih površina, zatim održavanja i pometanja staza, uklanjanje izrasle trave i korova na javnim površinama, skupljanje otpalog lišća te obavljanja drugih jednostavnih poslova.

Napominje da su trenutno aktivni izvršitelji rada za opće dobro temeljem ugovora o radu za opće dobro u Herculanei tijekom rujna odradili 60 sati, bez naknade.

Zapeli u rutinu dugotrajne nezaposlenosti

Na upit kakva su iskustva, kako poslodavca tako i korisnika projekta, pojašnjava kako smatra da je glavni problem većina korisnika zajamčene minimalne naknade to što su zapeli u rutini dugotrajne nezaposlenosti.

- Mnogi, iako nezadovoljni sa situacijom, kao jedinu poznatu, prihvaćaju je kao zonu komfora.

Poziv za rad za opće dobro unio je neizvjesnost u njihovu svakodnevnicu. Trebalo im je određeno vrijeme da svoju zbunjenost, strah, pa i ljutnju, kroz usvajanja novih iskustava i vještina, zamjene dozom optimizma i povjerenja u sebe, pojašnjava Sokolov navodeći da se neki od pozvanih korisnika nisu odazvali pozivu te će se njima poziv ponovno poslati.

- Neki su se odazvali i rekli da zbog zdravstvenih razloga nisu u mogućnosti prihvatiti i izvršiti mjesečnu zakonsku obvezu rada za opće dobro bez naknade. Ti su upućeni da pri nadležnom Centru za socijalnu skrb pokrenu postupak utvrđivanja eventualne radne nesposobnosti, pojašnjava pročelnica.

Da su mnogi u ovom ipak prepoznali svoju šansu govori i podatak da su od njih desetak, nakon angažmana putem Ugovora o radu za opće dobro bez naknade, dvije osobe dobile priliku uključivanja u tržište rada putem ugovora o radu na određeno.

Svi vrijedni radnici

- Do sada za sva četiri korisnika programa, koji su obavljali poslove pometača i vrtlarskih radnika, možemo istaknuti kako su vrijedni radnici. Jednoj korisnici rada za opće dobro ponuđen je stoga ugovor na određeno, obzirom da je i sama izrazila želju za zapošljavanjem. Ranije je bila zaposlena na poslovima pometačice, a sada će nastaviti raditi na poslovima vrtlarske radnice, veli direktor Herculanee Robi Fuart.

U planu je, napominje, dolazak novih korisnika koji će biti raspoređeni na odgovarajuće poslove.

- Sve osnovne djelatnosti Pula Herculanee i dalje obavljaju zaposlenici tvrtke, no dodatna pomoć navedenih korisnika je uvelike bila od pomoći, zaključuje direktor Herculanee.


Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.