Danas je počelo rušenje sedam bespravno izgrađenih objekata u uvali Vruja kod Makarske, koje je izgradio poduzetnik Stipe Latković. Vruja je postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih primjera bespravne gradnje
Danas je počelo rušenje sedam bespravno izgrađenih objekata u uvali Vruja kod Makarske, koje je izgradio poduzetnik Stipe Latković. Vruja je postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih primjera bespravne gradnje
Jutros su bageri stigli u uvalu Vruja kod Makarske gdje je počelo rušenje sedam bespravno izgrađenih objekata, koje je izgradio poduzetnik Stipe Latković.
Uklanjaju se armirano betonski zidovi koje je Latković izgradio, bespravne dogradnje starih postojećih objekata, izgrađena cesta kojom se moglo uvali pristupiti automobilom također će biti uklonjena. Nadalje, bit će srušeni i betonski jaccuzi, betonska obala, lukobran i vodosprema.
Okupili su se i aktivisti, građani koji su godinama upozoravali na bespravnu gradnju u uvali. Posuli su bager laticama te su nazdravili šampanjcem.
Godinama je tamo isti investitor bespravno gradio i nadograđivao, a nezadovoljni građani su organizirali Festival bespravne gradnje i devastacije prirode kako bi upozorili na samovolju investitora i beskrajnu inertnost države da zaustavi uništavanje prirodnih ljepota. Vruja je tako postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih primjera bespravne gradnje.
„Vratimo dite materi“, poručio je Emil Daus (IDS), navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici
Prije samog izglasavanja poreznog paketa, oporba je ponovila kritike navodeći da je riječ o „superhik reformi”, „pretakanju iz šupljeg u prazno”, „punjenju džepova najbogatijih” i rastu prosječne plaće tek za 6 do 7 eura
Prosječna cijena kupljenih oranica u jadranskoj Hrvatskoj lani je iznosila 39.193 kune po hektaru, što je 1.600 kuna manje nego u 2021., livada 18.696 kuna po hektaru ili 2.240 kuna više te pašnjaka 24.117 kuna po hektaru ili 1.196 kuna manje nego u 2021. godini
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
