Zakon donosi nužan institucionalni okvir, ali problem je što pred zastupnike stiže u 'pet do dvanaest', kada su rokovi već vrlo blizu. Istovremeno, dok država kasni s odlukama, na terenu se nastavlja devastacija prostora.
Klub SDP-a podržat će Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe o obnovi prirode jer on predstavlja nužan institucionalni okvir za obnovu i zaštitu od daljnje degradacije prirodnih resursa, te omogućuje kvalitetnu i učinkovitu međuresornu suradnju. No, saborska zastupnica Maria Blažina upozorava da se ne smije zatvarati oči pred opravdanim nezadovoljstvom što zakon dolazi u izrazito kasnoj fazi. Hrvatska javnost mora biti svjesna da opetovani trend oklijevanja u donošenju odluka izravno utječe na kašnjenje provedbe, što bi građane ponovno moglo koštati milijunskih penala Suda pravde EU. Uredba o obnovi prirode donesena je u lipnju 2024., a zemlje članice koje su zauzele integrirani sektorski pristup daleko su prije ušle u provedbu Uredbe na nacionalnoj razini, kao npr. Slovenija koja ju operativno primjenjuje od početka 2025. godine.
U Hrvatskom saboru raspravljalo se o zakonskom okviru koji bi trebao omogućiti donošenje Nacionalnog plana oporavka prirode, te zaustaviti dugogodišnje negativne trendove na terenu. Klub SDP-a smatra da je hitno donošenje Nacionalnog plana obnove prirode potrebno jer su pritisci na prostor – od pretjerane urbanizacije, betonizacije i apartmanizacije obale, do nasipavanja plaža umjetnim materijalima i uklanjanja zelenih površina – postali neodrživi.
Međutim, SDP smatra da sam zakon neće riješiti probleme i pokrenuti oporavak prirode, ako se ne promijeni praksa upravljanja projektima koji su upravo u postupku provedbe, a koji aktivno degradiraju staništa.
Kao plastičan primjer loše prakse, zastupnica Blažina apostrofirala je nedavno odobreni projekt Obnove i uređenja Park šume „Zlatni rt – Punta Corrente“ (https://www.rovinj-rovigno.hr/novosti/odobrena-bespovratna-sredstva-za-projekt-obnova-i-uredenje-park-sume-zlatni-rt-punta-corrente/ ). Upozorila je državnu tajnicu kako komercijalni sadržaji poput zip-linea, sanitarnih čvorova i dječjih igrališta, iako financirani iz europskih fondova, zasigurno imaju negativan učinak na lokalnu bioraznolikost. Takve su intervencije, smatraju u SDP-u, u potpunoj suprotnosti s temeljnim načelima Uredbe, čiji je primarni zadatak pokretanje pozitivnih trendova očuvanja i revitalizacije, a ne dodatna komercijalizacija zaštićenih područja.
Drugo ključno pitanje je cijena državne inertnosti. Iskustvo je poučilo javnost da se neizvršavanje europskih obveza u Hrvatskoj redovito plaća iz džepova poreznih obveznika. Blažina je podsjetila na skandalozni slučaj ekološke bombe Crnog Brda u Biljanima Donjim koje jegodinama trovalo mještane, a zbog kašnjenja u sanaciji država je morala platiti višemilijunsku kaznu i tro šak sanacije, u ukupnom iznosu većem od 22 mil EUR. Sličan scenarij lošeg gospodarenja događa se i danas, budući da Hrvatska već plaća penale za nedovoljno razdvajanje komunalnog otpada te za neuporabljenu ambalažnu plastiku.
Zbog toga Klub SDP-a poziva resorno ministarstvo na hitno uvođenje strože kontrole i rigoroznije sankcioniranje zagađivača na kopnu i moru, s posebnim naglaskom na pritiske koje stvaraju nautički turizam i neučinkovito gospodarenje otpadom. Inzistiraju na tome da se sredstva iz europskih fondova usmjere izravno lokalnim zajednicama kako bi se ojačala otpornost prostora i ublažile posljedice klimatskih promjena.
U konačnici, poručuju iz SDP-a, građani od institucija očekuju jasnu zaštitu zdravlja, prostora i budućnosti svoje djece u vremenu sve izraženijih klimatskih ekstrema.
„Dok nam priroda šalje jasne račune kroz klimatske ekstreme, Europa nam jasno poručuje kroz penale da vremena za oklijevanje više nema. Svaki izgubljeni dan je ukradena budućnost naše djece“, zaključila je Blažina.