"Europski akt o slobodi medija čiji je prijedlog u rujnu 2022. predstavila Europska komisija obuhvaća pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i nadzora, a u njegovom je središtu neovisnost i stabilno financiranje javnih medija, kao i transparentnost vlasništva nad medijima te raspodjela državnog oglašavanja. Njime se utvrđuju mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa"
"Europski akt o slobodi medija čiji je prijedlog u rujnu 2022. predstavila Europska komisija obuhvaća pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i nadzora, a u njegovom je središtu neovisnost i stabilno financiranje javnih medija, kao i transparentnost vlasništva nad medijima te raspodjela državnog oglašavanja. Njime se utvrđuju mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa"
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj ocjenjuje hrvatski model uspostave sustava provjere točnosti informacija u javnom prostoru i mreže fact-checkera relevantnim za svaku državu EU, ističući i da je to jedini takav projekt koji se financira iz instrumenta Next Generation EU.
U sklopu projekta za uspostavu provjere točnosti informacija početkom svibnja završeni su javni pozivi na koje su se mogle javiti udruge i znanstveno - obrazovne institucije zainteresirane za fact-checking, ali i procjenitelji prijava za dio tog projekta za koji je namijenjeno gotovo četiri milijuna bespovratnih eura.
Zamjenica voditelja Predstavništva EK i voditeljica odjela za medije Andrea Čović Vidović u razgovoru za Hinu istaknula je da Europska komisija pozdravlja ovu inicijativu Ministarstva kulture i medija i Agencije za elektroničke medije (AEM).
"Koliko nam je poznato, tematski je to jedini takav projekt u Europskoj uniji koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno instrumenta Next Generation EU. Ciljevi projekta u skladu su s onim na čemu i Europska komisija inzistira kad govorimo o medijima i društvenim medijima i svakako su relevantni za svaku državu članicu", kazala je Čović Vidović.
Naglasila je i kako u Europskoj komisiji pozdravljaju što je fokus projekta na borbi protiv dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru, sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja, ali i na jačanju vjerodostojnog medijskog izvještavanja te medijske pismenosti.
Jačanje otpornosti medija na dezinformacije
Uz to, kako se i navodilo u projektnom pozivu, ideja je da se kroz projekt jačaju kapaciteti i kompetencije postojećih provjeravatelja informacija, uspostave novi neovisni fact-checkeri, ali i sam sustav i procedura fact-checkinga u medijskim redakcijama radi otpornosti medija na dezinformacije.
"Važna je u komunikacijskom smislu i pohvalna svakako i dimenzija poziva koja se odnosi na poticaj i kreiranje medijskih sadržaja na temu borbe protiv dezinformacija", kazala je sugovornica.
Dodala je i kako u ime Europske komisije ne može komentirati konkretnu projektnu dinamiku spomenutog javnog poziva za uspostavu nacionalne mreže fact-checkera. No, s druge strane iznova može pozdraviti inicijativu jer je odraz nastojanja Komisije da se države članice ojačaju u spremnosti na borbu protiv stranog uplitanja i borbu protiv hibridnih prijetnji.
"Europska komisija predana je zaštiti društava, građana i sloboda od hibridnih prijetnji, između ostalog od pogrešnog informiranja i dezinformiranja. Želimo potaknuti i države članice na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje svih takvih napada, a da istodobno jačaju i svoju otpornost na te prijetnje. Na razini Europske unije u tom kontekstu ne smijemo dopustiti da se ne čini ništa po pitanju misinformacija i dezinformacija", naglasila je.
Dodaje i kako se u digitalnoj dimenziji protiv lažnih vijest i misinformacija najaktivnije može boriti stvaranjem točnog i preciznog informativnog sadržaja.
Demistificirati lažne i ponuditi istinite informacije
"Upravo na 'socialu' imamo jedinstvenu priliku za to i najbolji doseg. Kroz komunikaciju na društvenim mrežama često se susrećemo s komentarima korisnika u kojima se iznose neprovjerene misinformacije, a nerijetko zapravo šire i lažne vijesti. Naša je u tim slučajevima zadaća takozvani debunking – da demistificiramo lažne i ponudimo točne i istinite informacije i tim korisnicima, kao i svima koji vide korisničke komentare", dodala je.
U sklopu toga, najavila je i radionicu 15. lipnja u Kući Europe u Zagrebu na kojoj će se govoriti o važnosti digitalne pismenosti u borbi protiv lažnih vijesti i misinformacija. Ciljana skupina su predstavnici medija koji rade na društvenim mrežama medijskih redakcija, a želja je pokrenuti razgovor o društvenoj odgovornosti kad je riječ o ovoj temi, a osobito o zaštiti mlade publike od manipulacija informacijama, naglasila je.
Čović Vidović se osvrnula i na nedavni istup potpredsjednice EK Vere Jourove koja je izrazila sumnju da se brojne tužbe protiv medija i novinara u Hrvatskoj mogu podvesti pod strateške tužbe usmjerene protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe).
"Nijedna država članica nije imuna na strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja. Detaljnije izvješće o stanju medija u državama članicama za 2023. bit će predstavljeno u sklopu Komisijinog redovitog izvješća o vladavini prava koje se objavljuje polovinom godine. U izvješću će se moći saznati podatke o aktualnom procijenjenom stanju SLAPP tužbi u svim državama članicama pa tako i u Hrvatskoj", kazala je Čović Vidović.
Pred EU puno posla u preciznom definiranju SLAPP-a
Ocijenila je i kako je pred Europskom unijom još puno posla u preciznom definiranju SLAPP-a. Podsjeća da se kroz prijedlog SLAPP direktive koju je EK predstavila lani osobito ističe i osposobljavanje pravnih stručnjaka i potencijalnih branjenika u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja kako bi poboljšali znanja potrebna za uspješno djelovanje u takvim sudskim postupcima. Europska mreža za pravosudno osposobljavanje trebat će osigurati koordinaciju i širenje informacija u svim državama članicama, zaključila je.
Uoči najavljenog donošenja Europskog akta o slobodi medija, osvrnula se i na odredbe koje bi mogle donijeti unapređenje medijske scene u Hrvatskoj.
"Europski akt o slobodi medija čiji je prijedlog u rujnu 2022. predstavila Europska komisija obuhvaća pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i nadzora, a u njegovom je središtu neovisnost i stabilno financiranje javnih medija, kao i transparentnost vlasništva nad medijima te raspodjela državnog oglašavanja. Njime se utvrđuju mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa".
Dodala je i kako će se tim aktom riješiti i pitanje koncentracije medija i osnovati novi neovisni Europski odbor za medijske usluge sastavljen od nacionalnih medijskih tijela te osigurati i da javni i privatni mediji mogu lakše prekogranično djelovati na unutarnjem tržištu EU-a bez nepotrebnog pritiska i uzimajući u obzir digitalnu transformaciju medijskog prostora.
"Sve su ovo važna pitanja za svaku državu članicu Unije, pa tako i za Hrvatsku. Sad je na Europskom parlamentu i državama članicama da u okviru redovnog zakonodavnog postupka rasprave o Komisijinu prijedlogu. Nakon donošenja, ova uredba će se izravno primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj", zaključila je.
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
