U 2019. je bilo registrirano 13.937 kuća za odmor, a zaključno s 30. rujna 2024. taj je broj narastao do 21.069
U 2019. je bilo registrirano 13.937 kuća za odmor, a zaključno s 30. rujna 2024. taj je broj narastao do 21.069
Jutarnji list je s Ivanom Jelaskom, vlasnikom agencije Luva, razgovarao o situaciji na tržištu luksuznih vila. Prema njegovim saznanjima, velik broj vlasnika kuća za odmor nije zadovoljan sezonom, zbog čega se neki odlučuju i za prodaju nekretnina. Nekoliko je, kaže, razloga za trenutačno stanje na tržištu kuća za odmor.
- Ova turistička sezona bila je specifična zbog izvanrednih okolnosti kao što su Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske igre, ali i zbog činjenice da je Hrvatska iznimno povisila cijene smještaja i usluga posljednjih godina. Osim toga, činjenica je da se unatrag nekoliko godina značajno povećao broj registriranih kuća za odmor u Hrvatskoj, smatra Ivan Jelaska te za Jutarnji napominje da je nedavno za potrebe predavanja na temu "Ulaganje u kuće za odmor" analizirao interne podatke svoje agencije, podatke Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma i Državnog zavoda za statistiku.
Prema njegovoj analizi, naime, broj registriranih kuća za odmor u periodu od 2019. do 2024. godine na razini cijele Hrvatske porastao je za čak 51 posto!, piše Jutarnji list.
- U 2019. je bilo registrirano 13.937 kuća za odmor, a zaključno s 30. rujna 2024. imali smo 21.069 registriranih kuća za odmor. Očekivano, najveći broj registriranih kuća za odmor nalazi se u Istri, njih oko 33 posto ili gotovo 7000 kuća. Ako gledamo rast broja kuća po regijama, zbog najveće baze najveći je rast u Istri, no ona u postocima raste manje od prosjeka cijele Hrvatske (41 posto), a najveći je postotak rasta u središnjoj Hrvatskoj, Lici, Zadru i Šibeniku. Dubrovnik, pak, ima najmanju stopu rasta, od 21 posto, za spomenuti petogodišnji period - kaže Jelaska za Jutarnji.
Novi paket zakona vezanih za turizam, ugostiteljsku djelatnost te upravljanje višestambenim zgradama i njihovo održavanje, kaže Jelaska, neće se ticati kuća za odmor u smislu ograničavanja rada i potrebne suglasnosti od 80 posto za dobivanje kategorizacije apartmana, ali će se potencijalno ticati ograničavanja toga da se neki vlasnici više neće voditi kao domaćini s paušalnim porezima te će podlijegati većim poreznim opterećenjima.
Smatra da će novi paket zakona dovesti do drastičnog smanjenja ponude apartmana, što će dovesti do skupljeg smještaja na hrvatskoj obali i u većim gradovima, a pri tome se neće povećati njihova kvaliteta.
Pretpostavka je da će broj kuća za odmor i dalje rasti. Jelaska, naime, smatra da za brojčanim rastom nema potrebe, ali postoji potreba za ulaganje u kvalitetu i luksuz.
On smatra da se Hrvatska treba mnogo više orijentirati na luksuzni turizam zato što kao zemlja nismo infrastrukturno predodređeni za masovni turizam.
Potražnja potencijalnih kupaca za luksuznim kućama i vilama na obali osjetno je manja u odnosu na prethodne godine.
Najviše se, ipak, i dalje traže lokacije blizu mora, ali i one s neometanim panoramskim pogledom te većim posjedom s mnogo privatnosti. Od gradova su, piše Jutarnji, najtraženiji Rovinj, Zadar, Split i Dubrovnik. Cijene se kreću od 700 tisuća, ali idu i do 10 milijuna eura, koliko se traži za jednu vilu na području Dubrovnika, piše Jutarnji..
Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom na godišnjoj razini. Veću stopu od Hrvatske u lipnju su imale samo Estonija (5,2 posto) i Slovačka (4,6 posto)
"Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti", riječi su koje je Josip Reihl - Kir izgovorio ni mjesec dana prije nego je 1. srpnja 1991., na putu u Tenje na pregovore s lokalnim Srbima, ubijen zbog svojih napora da u vrtlogu eskalacija međuetničke mržnje pokuša spriječiti nasilje * Važno je da nove generacije, pogotovo u današnjem kontekstu, uče o ostavštini mirovnjaka i velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl - Kir, izjavila je Sandra Benčić
Kroz pet tematski zasebnih, ali i povezanih interdisciplinarnih izložbi Muzej će posjetiteljima evocirati i dočarati fjaku kao "dragocjeno kulturno i baštinsko blago, duboko ukorijenjeno u tradiciji dalmatinskog načina života"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
