Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je nakon ispitnog postupka u slučaju smrti Vladimira Matijanića da je stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva koje je utvrdilo da nije bilo propusta u liječenju - u svom postupanju ostavilo brojna pitanja neodgovorena.
Ispitni postupak o dostupnosti zdravstvene zaštite novinaru Matijaniću kao i ostvarenje njegova prava na potpunu informiranost pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je pokrenula u kolovozu 2022.
U ispitnom postupku zatražila je očitovanja i dokumentaciju od Ministarstva zdravstva, Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Kliničkog bolničkog centra Split, kao i informacije od DORH-a.
Navodi nisu dodatno provjeravani
Mišljenje stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva sadrži kronološke podatke bazirane isključivo na iskazima liječnika i drugih zdravstvenih radnika koji su bili uključeni u zdravstveno zbrinjavanje Matijanića.
Ti navodi nisu dodatno provjeravani te im je, bez detaljnije analize ili utvrđenja mogućih propusta, poklonjena puna vjera, navodi u izvješću Šimonović Einwalter.
Pravobraniteljica kaže da se konačna ocjena stručnog povjerenstva temelji na pacijentovoj pretpostavljenoj razini odgovornosti prema vlastitom zdravstvenom stanju, no istovremeno nisu detaljnije istraženi razlozi navedenog neuzimanja terapije i necijepljenja.
Jednako tako, stručno povjerenstvo navodi da Matijaniću iz različitih razloga nisu učinjene relevantne pretrage, ali izostaje informacija i o ulozi zdravstvenog sustava u neprovođenju ovih postupaka, primjerice danim informacijama o mogućim posljedicama te eventualno ponuđenim opcijama, bilo alternativama ili metodama olakšavanja provedbe navedenih pretraga s obzirom na pojedinačne okolnosti pacijenta.
Pravobraniteljica nadalje ističe da se stručno povjerenstvo nije bavilo širim institucionalnim nedostacima ili propustima unutar sustava zdravstva, koji su eventualno imali utjecaja na njegov status cijepljenja i nemogućnost obavljanja potrebnih pretraga.
Kako su informacije koje je dobivao prije zaraze utjecale na smrt
"Stoga je ostalo otvoreno pitanje kako su i koliko informacije koje je Matijanić kao pacijent ranije dobivao od zdravstvenih djelatnika, i prije zaraze ovim virusom, utjecale na tragičan ishod", stoji u objavi na stranicama Ureda pravobraniteljice.
Ostalo je, kaže Šimonović Einwalter, nejasno je li antivirusni lijek bio dostupan odnosno pitanje je kako bi uopće Matijanić bio bolnički liječen antivirusnim lijekom s obzirom na to da on, prema očitovanju KBC-a Split, u tom razdoblju nije bio dostupan.
Niti Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor HLK, niti stručno povjerenstvo pri Ministarstvu zdravstva nisu ispitali zašto je terapija u slučaju Matijanića izostala.
Nedogovoreno je i pitanje koji je protokol postupanja s pacijentima zaraženima virusom koronavirusom koji imaju povećani rizik od lošijeg ishoda, s obzirom na prijašnje zdravstveno stanje i cjepni status te koji su kriteriji za odluku o nužnosti hospitalizacije pacijenta zaraženog tim virusom.
U izvješću stoji da sve navedeno pokazuje kako cjelokupnim postupanjem Ministarstva još uvijek nije odgovoreno na pitanja je li pacijentu pravovremeno pružena zdravstvena zaštita, kao niti je li temeljem nalaza obdukcije procijenjeno kada su se razvila medicinska stanja koja su dovela do njegove smrti.
Vladimir Matijanić umro je 5. kolovoza od posljedica covida, što je izazvalo veliku pažnju javnosti nakon što je njegova partnerica Andrea Topić objavila da mu liječnici u splitskoj bolnici i hitna pomoć nisu željeli pomoći iako je imao niz komorbiditeta.
Matijanić je imao Sjogrenov sindrom (autoimunu bolest veziva) i intersticijsku bolest pluća te se sumnjalo na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida.
Nakon smrti, Ministarstvo zdravstva osnovalo je posebno povjerenstvo koje nije utvrdilo stručne propuste u liječenju Matijanića, kao niti Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore.
