BRUNO SAVRON: „Moj je prioritet očuvanje i promicanje naše kulture, našeg jezika i naših tradicija”

Cliccando qui potete leggere il testo in italiano

Sljedeće nedjelje, 18. svibnja, Talijani Buja bit će pozvani da glasaju i za dogradonačelnika koji će ih predstavljati u sljedećem mandatu. Dosad smo predstavili dvoje (Michelu Altin i Corrada Dussicha) od troje kandidata u utrci, a sada je na redu treći, Bruno Savron. Kao i prethodna dva, kandidira se kao nezavisni kandidat.

Napominjemo da redoslijed objavljivanja predizbornih intervjua ne ovisi ni o kakvom uredničkom izboru osim o onome da se kisti objavljuju kronološkim redom u kojem su dovršeni, što također ovisi o trenutku kada su pristigli odgovori kandidata.

Bruno Savron je diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Trstu, stekao magisteriji iz primijenjene psihologije u Irskoj te doktorirao psihologiju u Kanadi. Radio je kao profesor psihologije u Kanadi i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Trstu. Kvalificirani je vodič i tumač kulturne baštine.

Zašto, po vašem mišljenju, pripadnici talijanske zajednice trebaju imati pravo na dogradonačelnika ili dogradonačelnicu koje biraju isključivo pripadnici same zajednice?

Pravo na samoopredjeljenje je univerzalni princip Ujedinjenih naroda i stoga se mora poštovati i prilikom izbora dogradonačelnika gradova u Istri tamo gdje žive pripadnici talijanske zajednice, a prisutna je i venetska baština. Nikada nisam ni pomislio miješati se u lokalne izbore u Zagrebu ili bilo kojem drugom gradu u kojem nismo oduvijek prisutni. Smatram da je pravedno da naša Talijanska nacionalna zajednica može birati svoje predstavnike među vlastitim članovima. Ipak, trebalo bi uvoditi neke izmjene jer su mnogi novi doseljenici prihvatili našu venetsku kulturu i ponašaju se i djeluju poput nas. No evo, prošli put mi je više od 20% potpisa bilo poništeno jer su potpisnici bili „netalijani” registrirani u matičnom uredu. A radi se o aktivnim članovima talijanske udruge, ljudima u braku s našima, djeca istih roditelja – jedno registrirano ovdje, drugo ondje, često bez njihova znanja.

Ako budete izabrani, koji će biti prioriteti u vašem djelovanju

Prioritet je očuvanje i promicanje naše kulture, to jest našeg jezika i naših tradicija. Tko danas od novopridošlih ne cijeni maslinovo ulje, istarski pršut ili šparoge u proljeće? Zašto onda ne bi naučili i naš jezik i usvojili naše običaje i ponašanja? Kaže se: „Kad si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin.” Također sam aktivan u sektoru turizma i mogu vam reći da mi svi turisti, kažem doslovno svi, kažu: „Vidi se da je Buje venetski grad.” Pa neka takav i ostane i neka se kao takav i promovira.

Kako ocjenjujete situaciju u vezi s dvojezičnošću u Gradu Bujama? Smatrate li da još ima posla na tom području i u kojim sektorima javnog života?

Što se tiče dvojezičnosti u Bujama, trebalo bi provesti anketu među našim članovima kako bismo vidjeli jesu li imali negativnih iskustava i što se može učiniti. No, većina nas Talijana u Bujama ne nailazi na nesklonost na tom području jer poznajemo i hrvatski jezik i koristimo ga. Štoviše, danas možemo govoriti o „trojezičnosti” jer s novim žiteljima Buja koristim engleski.

Talijana koji su ostali u Istri ima relativno malo. Često imamo priliku čitati, osobito na društvenim mrežama, komentare koji se pozivaju na malobrojnost kako bi postavljali pitanje „što žele ti Talijani ” i osporavali stečena prava talijanske nacionalne zajedice. Kako odgovarate na takve primjedbe?

Osobno sam čuo: „Što hoće taj Talijan ovdje!” No važno je znati da većina ljudskog ponašanja, a to je univerzalno, slijedi Gaussovu krivulju. To znači da 10% populacije ima iznimno negativan odnos prema nama, a drugih 10% iznimno pozitivan. To je sasvim normalno. No važno je ne reagirati impulzivno jer ćeš izgubiti prijatelja ili steći neprijatelja. Pogriješio sam svaki put kad sam se suprotstavio. Slijedi savjet pjesnika: „Pogledaj ih i prođi!” Ipak, ako netko na vlasti pokazuje takvo ponašanje, tada naša Zajednica treba reagirati. Imamo medije, imamo zakon koji nas štiti. Nikad nisam čuo u Amerikama da netko kaže kako Indijanaca ima premalo da bi imali svoja prava. Istina je da ih ima malo, ali isto tako nitko im ne uskraćuje prava na njihovoj tisućljetnoj zemlji. I to vrijedi i za nas.

Upućujete li sadašnjim lokalnim vlastima neku kritiku u pogledu ostvarivanja prava talijanske nacionalne zajednice?

Moja je kritika ta što su neki glasovi isključeni iz procesa upravljanja. Među nama postoje različita mišljenja i sva se trebaju čuti prije nego se djeluje i favorizira samo netko. Osobno, prije nego budem pokrenuo inicijative ili projekte, namjeravam se konzultirati sa Zajednicama Talijana na terenu.

Kako ocjenjujete stanje unutar Zajednica Talijana i talijanskih škola?

Uočio sam stalan gubitak i smanjenje naših navika. Nema problema u prisutnosti naših članova u školama. Konstruktivan odnos gradske uprave s našim institucijama treba održati i, ako je moguće, ojačati. Zahtjeve za potrebama ili promjenama trebaju uputiti naše institucije i siguran sam da će gradska uprava pozitivno odgovoriti. Važno je biti ujedinjeni, a ne podijeljeni.

Za život i prisutnost nacionalne zajednice važan je i rad takozvanih talijanskih institucija na području kulture, znanosti i medija. Imate li u planu predložiti nešto konkretno na tom području, a za boljitak Talijana iz Buja?

Prisustvo naših ustanova, kao što su Pučko učilište u Bujama, Centar za povijesna istraživanja, Zajednica Talijana u Bujama, zasigurno je od temeljne važnosti za naš opstanak. Volio bih ipak vidjeti da one nastave uključivati i povezivati sve naše sunarodnjake koji žive u Bujama i okolnim mjestima, posebno mlade koji su naša budućnost i nositelji našeg jezika i običaja. U području istraživanja i kulture trebalo bi osigurati više financijskih sredstava kako bi se ohrabrili mladi da daju svoj doprinos očuvanju našeg identiteta, ali i potaknuli autohtoni stanovnici da prenesu svoja životna iskustva kroz publikacije. Istraživanja i objavljena djela pridonose očuvanju naših tradicija. Osobno imam veliku sklonost prema istraživanju i pisanju povijesnih i književnih eseja te sam samostalno objavio nekoliko knjiga.

Kako se treba ponašati s ezulima iz Buja?

U turističkom sektoru susreo sam mnoge ezule  i često čuo njihovu bol. Ezul, a to znam jer sam to iskusio, je poput ribe izvan vode. Moramo imati empatiju prema njima i prihvaćati ih pozitivno, slušajući i ne osuđujući. Oni su dio nas jer smo i mi izbjeglice u vlastitom domu.

Ako budete izabrani, što biste učinili kao građanin, a ne samo kao pripadnik zajednice, za poboljšanje grada?

Prije svega, zaštititi povijesne spomenike. U Dubrovniku, primjerice, postoji komisija za Stari grad i dobro funkcionira. I mi je trebamo imati, ne samo kako bismo sačuvali našu povijest, nego i kako bismo je promovirali.

Zašto bi birači trebali glasati baš za Vas?

Nakon studija teologije u Rijeci, diplomirao sam na Filozofskom fakultetu u Trstu. Potom sam stekao magisterij, M. A., iz primijenjene psihologije u Irskoj, te doktorsku titulu, Ph.D., iz psihologije u Kanadi, kao i lokalnu nostrifikaciju (Doctor društvenih znanosti u psihologiji, dr.sc.). Radio sam kao profesor psihologije u Kanadi, kao i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Trstu. Kandidiram se kako bih našoj zajednici ponudio nove ideje i nova iskustva. Kandidiram se kako bih odao počast i održao na životu žrtve naših očeva za opstanak Talijana u Istri. Na kraju, kandidiram se kako bih imao mlade uz sebe i kako bismo zajedno radili na očuvanju jedinstva Talijana u Istri.