O poražavajućim aktualnim demografskim podacima u Hrvatskoj, a posebno u Istri u kojoj je jedna od najnižih stopi rađanja u odnosu na ostatak zemlje (6,9 posto, a hrvatski prosjek 8,3 posto), uz dramatične podatke o duplo više umrlih nego rođenih prošle godine u brojnim istarskih gradovima i općinama, razgovarali smo s demografom Stjepanom Štercom.
U Istarskoj županiji je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine rođeno 1381 dijete, a umrlih je bilo 2544. U Puli je rođena 371, a umrlo duplo više - njih 744. Najgore je u Labinu gdje je u 2023. rođeno 46, a umrlo četverostruko više - njih 182. Najbolje se, iako u minusu, drži Pazin sa 72 rođena i 104 umrla.
S druge strane, Istarska županija bilježi pozitivnu migracijsku bilancu: prošle godine u Istru je doseljeno 7.205, a odseljeno 2.349 ljudi.
(izvor: Državni zavod za statistiku)
Migracije u kojima sudjeluje starije stanovništvo reflektira se na rađanje i u Istri, kao i činjenica da se u Hrvatskoj prosječna dob žene koja prvi put rađa pomaknula na 34 godine
Stjepan Šterc
Ništa bolje nije ni u istarskim općinama.
U Grožnjanu i Lanišću je rođeno u cijeloj prošloj godini samo po jedno dijete!
Tri u Svetom Lovreču, pet u Motovunu.
U Raši je rođeno devet, a umrlo 50 ljudi, dobro se drži Ližnjan s 35 rođenih i40 umrlih.
Tek tri od ukupno 30 istarskih općina, Tinjan, Sveti Petar u Šumi i Tar-Vabriga, bilježe prirodni rast
Zbog ovakvih je podataka Štercov kolega, akademik Anđelko Akrap nedavno rekao: "Hrvatska može uvesti radnu snagu, ali ne može uvesti djecu, zbog čega prijeti urušavanje čitavog sustava, a već dosad imamo 150 zatvorenih područnih škola"
Kad gornje podatke navodimo našem sugovorniku Štercu, on veli: "Što će biti za deset godina i nije teško izračunati, uz to da se ne dogode još gori trendovi - to je nevjerojatan nestanak!"
Istarska županija, nakon Primorsko-goranske županije, ima najnižu stopu rađanja u Hrvatskoj, a obje čine najrazvijeniji kraj zemlje.
Šterc: To je korelacija razvijenosti i smanjenog rađanja te starosti ukupne populacije i smanjenog rađanja. U razvijenim društvima je smanjeno rađanje. Možete usporediti Europu u cjelini s Afrikom ili jugozapadnom Azijom. Sad u Africi imate 1,4 milijardu stanovnika, a projekcija je da će do kraja stoljeća taj broj narasti do nevjerojatnih 4,3 milijarde stanovnika i gotovo doseći Aziju. Sad je pitanje kako će tako brojno stanovništvo ostati u afričkom neuređenom prostoru, a koliki će biti migracijski val.
Kakav je vaš stav spram Istre kao demografa?
Moj je stav da vladajućoj političkoj opciji u Istri, IDS-u, taj problem nije bitan. Kako pratim i pišem puno o tome, moram priznati da nikad nisam registrirao niti jednog istarskog političara da je izgovorio da je demografski nestanak ili demografska problematika ključni problem u Istri.
Koliko je 'nestanak' prejak termin?
Nestajanje je preblagi termin jer mi govorimo o demografskom slomu ili čak demografskoj destrukciji.
Biti sam i bez djece, bez obaveza prema djeci smatra se oblikom modernog društva
Što to znači za Istru s ukupno 195 tisuća ljudi? Što taj 'slom' znači u perspektivi, recimo za 50 godina?
Vi, recimo, imate projekcije UN-a koje otprilike kažu da će se do sredine stoljeća hrvatska populacija smanjiti na gotovo 3 milijuna stanovnika, a s obzirom na trendove, to je optimistična prognoza. Ali nisu uračunali migracijsku bilancu vanjskih preseljavanja, što znači da Hrvatska čak može imati i više od četiri milijuna.
Mislite na migrante?
Da. To isto vrijedi i za Istru. Istarska županija ima pozitivnu i vanjsku i unutarnju migracijsku bilancu. To znači da više stanovništva doseljava izvana u Istru nego iz Istre iseljava prema van, i prema inozemstvu i prema ostalim dijelovima Hrvatske. Zanimljivo je da se ta pozitivna migracijska bilanca nije odrazila na reprodukciju stanovništva odnosno natalitet.
Zašto?
Zato što, među ostalim, stanovništvo koje doseljava prihvaća moderan način života, ne prihvaća tradicijske, uvjetno rečeno, obiteljske vrijednosti. Biti sam i bez djece, bez obaveza prema djeci smatra se oblikom modernog društva.
Jest da mi živimo u modernom društvu, ali u susjednoj Sloveniji nije tako. Slovenija brine o vlastitoj populaciji
Što bi pad broja stanovništva Hrvatske na 3 milijuna za svega 25 godina značio za Istru?
Ako na razini države između dva popisa stanovništva imamo gubitak od deset posto, to znači da bi Istra mogla do 2035. izgubiti 20.000 stanovnika, i to stalnih stanovnika. Ali s obzirom na pozitivnu migracijsku bilancu, nismo sigurno da se taj gubitak domicilne populacije neće nadoknaditi useljavanjem.
Zašto?
Je li Istra atraktivan prostor za nasljeđivanje? Je. Kad gledate naše more, Istra je najviše uvučena prema srednjoj Europi. Osim toga, naša obala je jedna od najljepših obala na svijetu, taj prostor je izazov za useljavanje, među ostalim, i umirovljenika.
Kako će spram njemačkih umirovljenika proći domicilni stanovnici?
Naravno da će se smanjivati udio domicilnih.
Odlazak pak u inozemstvo mlađe srednje, najvrjednije i najodvažnije generacije čini mi se gorim od svih brojki.
Naravno, oni su i nositelji inovacija. Osim toga, naša je populacija idealna emigracija u europskim razvijenim zemljama jer se najjednostavnije prilagođava načinu života u novoj sredini. Te zemlje jedva čekaju potegnuti što više mladih s ovih područja. To će sutra sasvim sigurno ugroziti mirovinski i zdravstveni sustav. Ne može biti isti ovaj sadašnji i neki budući zdravstveni sustav kada prosječna dob ukupne populacije bude prešla 50 godina. To nisu iste bolesti. Školstvo da ni ne spominjem.
Koliko vlastima, i lokalnim i nacionalnim u biti odgovara - ne bi li ostali na vlasti - da pametniji i mlađi i sposobniji odu iz zemlje. Oni su im jedina alternativa koja ih može ugroziti. Baš ih briga za demografiju.
Da, naravno. Osim toga, ta naša mladost gotovo da nema bunta u sebi. Ja svojim studentima govorim: "Vi se jedino bunite doma protiv staraca'. Nekad su studentski pokreti mijenjali svjetove. To je danas amortizirana masa. Politički sustav nas je prekrio u cijelosti, dok starijoj populaciji izbore doživljavaju kao praznik.
Jesu li vas vlasti na ovim prostorima ikad angažirali?
Prije dvije-tri godine Primorsko-goranska županija naručila je od mene demografsku studiju. Na 70-ak stranica analizirali smo sve demokratske parametre i trendove.
Istarska županija vas nije angažirala?
Ne, nije, iako sam im poslao jedan prijedlog, strukturu studije, ali na to nikad nisu reagirali. No, Primorsko-goranska Županija jest. Čak sam došao formalno SDP-ov prijedlog braniti na skupštinu PG županije. Tada smo uočili da je Primorsko-goranska županija u hrvatskom vrhu što se tiče trenda prirodnog nestanka. Migracije u kojima sudjeluje starije stanovništvo reflektira se na rađanje i u Istri, kao i činjenica da se u Hrvatskoj prosječna dob žene koja prvi put rađa pomaknula na 34 godine.
Koliko je prosječna dob prvorodilja bila prije 30 godina?
Oko 26, 27 godina... Inače postoji korelacija: "Što je veća razvijenost, to je manja rodnost, što je nerazvijeniji prostor, to je veća rodnost".
Kako se to tumači? Obrazovnim faktorom, globalnim trendom, položajem žena?
Među ostalim i većom obrazovanošću, ali većim brojem zaposlenih žena što se odrazilo na smanjivanje broja rođene djece. Jest da mi živimo u modernom društvu, ali u susjednoj Sloveniji nije tako. Slovenija brine o vlastitoj populaciji s čitavim nizom poticajnih mjera kojima utječe prije svega na selektivnu imigraciju i na trendove prirodnog kretanja stanovništva. Često ističem slovenski model i isti čas bih ga primijenio za Hrvatsku. Njihovi poticajni modeli vezani su za cijeli slovenski prostor. Ljudi koji žive na alpskim pašnjacima i u 'kmetijama' nagrađeni su poreznim sustavom. Postoji i irski model koji svaku investiciju irskog iseljeništva oslobađa poreza na dobit na deset godina. Ključni model povratka identitetske populacije u matičnu zemlju ide primarno kroz poticajne investicije.
Što ste u svojoj studiji predložili Primorsko-goranskoj županiji?
Predložio sam da se obitelji s većim brojem djece oslobode prireza. Drugo, da se stambeno pitanje ne rješava samo u glavnim centrima, nego u svim dijelovima šireg područja, i to ne samo kupnjom nekretnina koje su prazne već i usmjeravanjem državnih nekretnina prema mladim obiteljima. Imamo oko 30.000 stanova u državnom vlasništvu koji apsolutno ne bi smjeli biti u državnom vlasništvu. Inzistirao sam na stabilnosti dnevne migracije, čime se nastoji zadržati ljude u ruralnim krajevima iako, primjerice , odlaze na posao u Puli ili Rijeku, da ti ljudi budu primjerice oslobođeni plaćanja troška prijevoza do radnog mjesta ili do mjesta školovanja. Predložio sam i različite razreda komunalnih naknada koji bi se obračunavao po broju članova obitelji.
Ono što sam registrirao tipičnim za Istru je nedostatak liječnika i medicinskih sestara. Njih se ne može pridobiti pozivom: "Dođite u Istru", već rješavanjem njihovog stambenog pitanja ili poreznim i komunalnim pogodnostima. Bez toga se ništa neće dogoditi.
