Žrtve nisu dovoljno informirane o svojim pravima, a da su dovoljno informirane, lakše bi prošle proces od prijave do pravomoćnosti presude * Na prezentaciji publikaciju s rezultatima istraživanja o položaju žrtava kaznenih djela u hrvatskome kaznenopravnom sustavu najavljeno je kako slijedi kampanja s preporukama policiji, DORH-u, sudovima i udrugama
Žrtve nisu dovoljno informirane o svojim pravima, a da su dovoljno informirane, lakše bi prošle proces od prijave do pravomoćnosti presude * Na prezentaciji publikaciju s rezultatima istraživanja o položaju žrtava kaznenih djela u hrvatskome kaznenopravnom sustavu najavljeno je kako slijedi kampanja s preporukama policiji, DORH-u, sudovima i udrugama
Publikaciju s rezultatima istraživanja o položaju žrtava kaznenih djela u hrvatskome kaznenopravnom sustavu predstavila danas u Karlovcu feministička udruga Ženska soba te je najavila kako slijedi kampanja s preporukama policiji, DORH-u, sudovima i udrugama.
U istraživanjima je sudjelovalo 177 osoba, od žrtava kaznenih djela, do policije, predstavnika državnog odvjetništva, sudova i organizacija civilnoga društva, a voditeljica pravnog tima Ženske sobe Anamaria Drožđan-Kranjčec rekla je da je cilj bio dobiti uvid u položaj i prava žrtava kaznenih djela.
Zaključci publikacije naziva „Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu – rezultati istraživanja i iskustva iz prakse“ jesu da žrtve nisu dovoljno informirane o svojim pravima, a da su dovoljno informirane, lakše bi prošle proces od prijave do pravomoćnosti presude.
U velikoj većini žrtve su se žalile na predugo trajanje postupka, što posebno dolazi do izražaja kada se radi o kaznenim djelima s elementima nasilja, u kojima je čekanje dvije, tri ili pet i više godina na presudu preteško, istaknula je Drožđan-Kranjčec, koja je ujedno i urednica publikacije. Rekla je da 17 posto žrtava nije dobilo nikakve upute o svojim pravima od policije, a njih 60 posto je reklo da pri ispitivanju na sudu moraju doći u bliski kontakt s okrivljenicima.
Sudovi uglavnom imaju audiovideo uređaje za ispitivanje žrtava, ali je 68 posto sudaca reklo da imaju samo jedan uređaj na sudu, što nije dovoljno pa su česti susreti žrtava i počinitelja, okrivljenika.
“To nije sukladno standardima zemljama članicama EU-a o položaju žrtava u zgradama sudova, što može utjecati destabilizirajuće na žrtve i njihov iskaz”, rekla je Drožđan-Kranjčec.
Također, žrtve ne dobivaju zakonom propisanu kompenzaciju, tj. novčanu naknadu iako je Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela na snazi već deset godina.
Žrtve su isticale da nemaju uvijek potporu društva, pa ni branitelja, a rezultati istraživanja upućuju na to da treba još raditi na korištenju raznih instituta namijenjenih zaštiti žrtava.
Na temelju tih i drugih rezultata istraživanja slijedi 60 dana kampanje - održat će se okrugli stolovi, a nakon Zagreba i danas Karlovca u još 11 županija počela je i online kampanja. Ženska soba obratit će se i sudovima, policiji, državnom odvjetništvu i drugim institucijama.
Projekt „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/svjedokinjama kaznenih djela“ provodi Ženska soba u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Hrvatskim pravnim centrom i partnerskom organizacijom Skloništa za žene s Islanda.
Projekt je dobio 138.985 eura financijske potpore od Islanda, Lihtenštajna i Norveške u sklopu EGP/Norveških grantova.
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
