U nazočnosti premijera Andreja Plenkovića, brojnih uzvanika i gostiju, danas je proslavljeno probijanje druge cijevi tunela Učka. Istovremeno je označen i početak radova na drugoj fazi koja obuhvaća izgradnju četverotračne dionice od tunela Učka do Matulja te izgradnju vijadukata Mirna i Limska Draga.
Izgradnja dionice Vranja – tunel Učka/portal Kvarner s odmorištem Kvarner, uključujući i drugu cijev tunela Učka, u cilju njezine dopune na puni profil, započela je u prosincu 2020. godine, a njezino puštanje u promet očekuje se prije turističke sezone 2024. godine, dok će za dionicu do Matulja i izgradnju dvaju vijadukata trebati još tri godine.
Kako je uvodno rečeno na svečanosti održanoj u srcu Učke, proboj je bio prije tjedan dana, a radnicima je za probijanje druge cijevi tunela u dužini od 5.630 metara trebalo točno dvije godine i osam mjeseci i to neprekidnog rada u tri smjene sedam dana tjedno i 24 sata dnevno. Ti radovi vrijedni su 200 milijuna eura, dok će cijeli ovaj projekt u konačnici koštati oko 500 milijuna eura.
Upravo radnicima pripala je zaslužena zahvala državnog vrha na čelu s premijerom Plenkovićem. Na svečanosti su prisustvovali i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministar mora, prometa i infrastrukture te potpredsjednik vlade Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, saborski zastupnici, istarski i primorsko-goranski župani Boris Miletić i Zlatko Komadina te brojni načelnici i gradonačelnici s obje strane Učke.
Svi su govornici istaknuli veću sigurnost prometovanja i bolju prometnu povezanost hrvatske Istre s mrežom hrvatskih autocesta koja se ovim projektom dobiva.
Generalni direktor Bina Istre Dario Silić rekao da je ovo povijesni dan probijanja Učke što za cilj ima povezivanje istarske i primorsko-goranske strane punim profilom autoceste, a to je nazvao i svojevrsnim tehničkim čudom. Osim 5,6 kilometara tunela, izgrađena su i 24 poprečna tunela od kojih pola pješačkih, pola za vozila. Tijekom izgradnje u tunelu je radilo čak 400 radnika i korištena je najmodernija tehnika poput tekućeg eksploziva, pokretne trake za odvoz materijala, modernog sustava proboja....
- Kroz tunel Učka godišnje prođe 11 milijuna putnika pa nakon izgradnje druge cijevi, kreće rekonstrukcija postojeće u što ćemo investirati 8 milijuna eura da bi povećali sigurnost i uskladili se EU direktivom. U konačnici ćemo osigurati našim putnicima da od Pule do Zagreba mogu stići u dva i pol sata bez zaustavljanja, rekao je Silić i zahvalio predstavnicima Vlade na svesrdnoj pomoći koju su im pružili.
Župan Miletić osvrnuo se na simboliku otvaranja druge cijevi upravo u rujnu, mjesecu kada se obilježava 80 godina Rujanskih odluka, ali i mjeseca kada Istarska županija slavi 30 godina postojanja.
- Za ovaj je projekt trebalo upornosti, ali i partnerski odnos s Vladom RH, jer ne treba zaboraviti da neke druge Vlade nisu imale sluha za njega i smatrale su da ovaj projekt nije dobar. A on je bio, ne samo dobar, već nužan jer je Istra šampion turizma gdje gosti mahom dolaze cestovnim putem, naglasio je župan Miletić.
Primorsko-goranski župan Komadina usporedio je probijanje tunela Učka s drugim infrastrukturnim megaprojektom izgradnje Pelješkog mosta i rekao da treba biti izuzetno ponosan na ovako velika postignuća, kako u građevinskom, tako i turističkom, ali i političkom smislu.
Ministar Butković dodao je kako će se ovim projektima u izgradnju dijela Istarskog ipsilona od Pazina do tunela i dalje do Matulja te izgradnju dvaju vijadukata uložiti 570 milijuna eura.
- Prošli tjedan u Vladi smo dogovorili i druge važne infrastrukturne cestovne projekte i to osiguravanje 1,3 milijarde eura za dovršetak jadransko-jonskog koridora, potom dionice Križišće-Žuta Lokva i Metković-Dubrovnik. Hrvatska građevinska operativa pokazala je da zna i može izvesti i najzahtjevnije projekte, a time si ujedno i osigurava poslove, rekao je Butković i zaželio da sveta Barbara, zaštitnica ovog tunela, bdije nad vozačima.
Čestitkama na velikom zahvatu pridružio se i premijer Plenković te se prisjetio kako je prva cijev probijena 1978. godine, ali je trebalo tri godine da se stavi u promet, dok će sada od probijanja do stavljanja u promet proći svega devet mjeseci što zorno dočarava tehnološki napredak, ali i ulaganje u znanje i obrazovanje kadrova.
-Kada 2041. godine istekne koncesija, sve će ovo biti u hrvatskom vlasništvu što je rezultat jedne dugogodišnje promišljene politike koju vodimo. Zapravo, s planiranim dionicama koje već počinjemo realizirati, poput jadransko-jonske autoceste, splitske obilaznice, ceste Zagvozd-Imotski, DC 403 oko Rijeke te četiri trake Lekenik-Sisak te spoj na mađarske autoceste, uz brze ceste Križ-Koprivnica, Bjelovar-Virovitica, Požega-Staro Petrovo Selo, mogu reći da se približava kraj veliki cestovnih infrastrukturnih projekta. Malo toga će ostati za raditi u cestovnom smislu iduće desetljeće, rekao je premijer Plenković istaknuvši da ga je na Učki impresionirala preciznost i dovršetak radova u roku.
U konačnici je predsjednik Sabora Gordan Jandroković rezimirao rečeno istaknuvši kako je impresioniran neobičnim mjestom za svečanost, usred tunela u srcu Istre, što ostaje zabilježeno za povijest, ali i dodao da je to svakako projekt koji nadilazi partikularne političke interese i pokazuje Hrvatsku tehnološki naprednom, uz bok mnogim drugim razvijenim zemljama svijeta.
