Otvoreni podaci omogućuju javni nadzor nad vladajućima i pomažu u smanjenju korupcije. Povjerenje građana i građanki u pravosuđe može se povećati samo većom transparentnošću i uključivanjem javnosti u rad pravosudnog sustava, priopćeno je s Gongove konferencije Neka institucije javno rade svoj posao, organiziranoj u okviru Dana otvorenih podataka.
Nazaduju antikorupcijski standardi
"U Gongu smo zabrinute što nazaduju važni antikorupcijski standardi koje smo imali prilikom ulaska u EU: otežan je pristup podacima o javnoj potrošnji (on je do sada bio u cijelosti izuzet od testa razmjernosti i javnog interesa), ne samo što je uvedena naplata podataka od strane trgovačkih društava u vlasništvu države i jedinice lokalne samouprave, nego prijevozničke i energetske tvrtke više ne moraju dostavljati podatke za ponovnu uporabu. Što je izrazito važno, oslabljeno je ključno antikorupcijsko tijelo - Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, čime su otvorena vrata korupciji. Istovremeno, Vlada u radne skupine važnih antikorupcijskih zakona imenuje žeton udruge i glumi participaciju", istaknula je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Na panelu “Otvoreno pravosuđe vraća povjerenje građanki” sutkinja Mirjana Juričić s Visokog upravnog suda upozorila je na stanje u pravosuđu: “Smatram da pravosuđe nije nikakva vlast jer praktički nema nikakve ovlasti. Izvršna vlast sve uređuje. Situacija u sudstvu nikada nije bila gora, danas je lošije nego prije ulaska u EU. Suci biraju suce, ali metodologija je propisana od strane izvršne vlasti. Otvorenost i transparentnost pravosuđa, kao i percepcija pravosuđa ovisi o izvršnoj vlasti, a vlasti nije stalo da ima otvoreno, pošteno, nezavisno i obrazovano pravosuđe”.
Problem pravosuđa je netransparentnost - zaključak istraživanja
Istraživanje Centra Miko Tripalo koje je provedeno među pravnom sucima, odvjetnicima, bilježnicima i profesorima prava, pokazalo je da je problem pravosuđa netransparentnost, premda su bila velika razilaženja oko drugih ocjena o problemima pravosuđa. CMT zalagao se za otvaranje postupka izbora sudaca, pa i uključi javnost da neke udruge i daju svoje mišljenje o predloženim kandidatima.
"Javnost treba imati veći uvid u izbor sudaca, kandidati za Državno sudbeno vijeće (DSV) moraju deklarirati obiteljske veze, sudovi trebaju objavljivati neanonimizirane odluke dostupne javnosti, nužno je ograničiti izvansudske aktivnosti sudaca, a javnost bi trebala imati veći uvid u stegovne postupke sudaca", pojasnila je Gongova pravnica Sanja Pavić preporuke koje je Gong izradio 2022.
S ostalim panelistkinjama nije se složila Martina Vrdoljak iz Ministarstva pravosuđa i uprave koja tvrdi da je Hrvatska napredovala po pitanju otvorenosti i transparentnosti rada pravosuđa od ulaska u EU bolje. „Naši sudovi rješavaju 1.250.000 predmeta godišnje, smanjuje se vrijeme rada na predmeta, ali to ne dolazi do javnosti“, kazala je, na što joj je sutkinja Juričić odgovorila da možda se predmeti brže rješavaju, ali ne može naglasak u sudstvu biti samo na kvantiteti, nego na kvaliteti. Vrdoljak je najavila da će sve presude biti javno dostupne i prije 2027. godine, te da uz pomoć umjetne inteligencije rade na anonimizaciji presuda.
Davorin Ivanjek: Povjerenstvo gubi svaki smisao
"Sudska praksa, što se tiče Povjerenstva, jako se promijenila. Političari iz petnih žila žele dokazati da tome nije tako. Dugi niz godina su sudovi potvrđivali i prihvaćali argumente Povjerenstva. Onda dolazi do tog kopernikanskog obrata i sudovi utvrđuju da Povjerenstvo ne može odlučivati po tom članku 5. vezanog za načela djelovanja. Sada ćemo vidjeti kako će se Povjerenstvo postaviti kada se pojavi neki novi slučaj puta u Helsinki ili protiv nekog visokog dužnosnika. Ako se zaključi da nema potrebe objavljivati odluke o tome zašto se neki postupak neće pokretati - onda Povjerenstvo gubi svaki smisao”, naglasio je Davorin Ivanjek, još uvijek član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa na panelu “Neka institucije javno rade svoj posao”. Važnije od visine kazne, rekao je Ivanjek, jest javna objava odluka i prenošenje u medijima.
“Dužnosnici bi rado platili i višu kaznu, nego da budu vijest u središnjem dnevniku”, dodao je.
Enes Ćerimagić iz Zelene akcije kazao je kako u praksi “forma postoji, ali se sadržaj izigrava, što obeshrabruje građansku participaciju”.
“Savjet za sprječavanje korupcije, tijelo u kojemu smo svi na ovom panelu u nekom trenutku sudjelovali, je takav primjer. Imali smo 20-30 komentara na Strategiju za sprječavanje korupcije, koji nisu usvojeni, a s druge strane sama tijela na koja se ta Strategija treba odnositi i kod kojih treba suzbiti korupciju, dakle Ministarstva, predlagala su koje propise treba usvojiti”, obrazložio je.
Na upit tko najteže daje pristup informacijama, Jagoda Botički iz Ureda povjerenika za informiranje, rekla je: "Jedna od najtvrdokornijih institucija po pitanju prava na pristup informacijama, gdje smo uspjele napraviti pomak, je HBOR koji neovisno o tome postojanju upravno-sudske prakse, i dalje produljuje rokove za objavu podataka".
Melisa Skender: Novinari bi mogli biti prisluškivani i praćeni
Melisa Skender iz HND-a i Ivković Novokmet iz Gonga upozorile su na demokratsko nazadovanje i u zatvaranju i korištenju podataka, ali i na opasne izjave državnog vrha.
"Najava Andreja Plenkovića da će mijenjati Zakon o kaznenom postupku je izuzetno opasna, između ostalog jer dolazi s državnog vrha. Svi demantiji od članova Vlade, koji su došli naknadno, nimalo nas nisu umirili", istaknula je Skender.
Ivković Novokmet je naglasila kako nedostatak demokratskih standarda za rezultat ima zatvorenost vlasti prema javnosti.
“Nedavni primjer je kada je premijer novinarima kazao da je kupnja obveznica privatna stvar, a znamo da takve podatke treba prijaviti u imovinskoj kartici. Kad ste dužnosnik, to znači da imate moć, ali i odgovornost. Morate objaviti podatke koje obični građani ne moraju objavljivati. Izmijeni li se zakon oko curenja informacija kako je Plenković najavio, novinari bi mogli biti prisluškivani i praćeni. ”, zaključila je.
