Nova porezna reforma koju je najavila Vlada, a koja bi na snagu trebala stupiti 1. siječnja iduće godine, najviše će - zbog ukidanja prireza poreza na dohodak - po džepu opaliti jedinice lokalne samouprave
Nova porezna reforma koju je najavila Vlada, a koja bi na snagu trebala stupiti 1. siječnja iduće godine, najviše će - zbog ukidanja prireza poreza na dohodak - po džepu opaliti jedinice lokalne samouprave
Nova porezna reforma koju su najavili premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac, a koja bi na snagu trebala stupiti 1. siječnja iduće godine, najviše će - zbog ukidanja prireza poreza na dohodak - po džepu opaliti jedinice lokalne samouprave.
Reformu je, naglašavajući pritom da će tim potezom rasti plaće, najavila Vlada (baš u izbornoj godini), ali država će ostati neokrznuta, dok će se općinama i gradovima oduzeti dio prihoda. Ukratko, što viši prirez, to veći udarac na proračun.
U Istri to znači da će najveću štetu pretrpjeti Pula, kojoj je stopa prireza najveća u Istarskoj županiji – 12 posto.
Preklani je Grad Pula od prireza namaknuo 18.179.285 kuna, odnosno 2,4 milijuna eura. Prošle je godine ta brojka iznosila 3,2 milijuna eura.
Nakon Pule, najveći prirez ima Grad Pazin, devet posto, gdje je na vlasti Suzana Jašić iz Možemo!.
Ona pojašnjava da je prirez povećan kada se gradila školska sportska dvorana zato što je to bio način da se vraća kredit. Ovo je, ističe Jašić, treća porezna reforma u zadnjih deset godina koja ide nauštrb lokalne samouprave.
- Pitanje je hoće li država preuzeti naše obaveze, naše kredite. Smatram da se ovime umjesto u decentralizaciju, ide u daljnju centralizaciju, što, naravno, stvara još veću ovisnost lokalne samouprave prema državnom proračunu, a to ima i svoju političku težinu i pozadinu. Potiče se još veće raslojavanje između bogatih i siromašnih JLS-a. Kao što znamo, neki gradovi na obali se bore sa suficitom, dok se neki bore da održe glavu iznad vode prije nego li se utope, poručuje Jašić, čiji je stranački kolega, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević već kazao da će to za Zagrepčane i Zagrepčanke značiti četiri do pet puta veću cijenu tramvajskih karata, dok bi vrtići stajali oko 300 eura mjesečno.
Iako kaže da je nezgodno komentirati nešto što nije vidjela u cijelosti, Jašić govori da je najava demotivirajuća.
- Država bi onda trebala pustiti jedan dio PDV-a koji se troši na području lokalne samouprave. Pazin i okolna sela funkcioniraju, ali jedva, ne možemo razmišljati o nadstandardu sve dokle je to tako. Može se to gledati i kao atak na Zagreb, Split i Rijeku, s obzirom na to da imaju prireze od 13 do 18 posto, čini se kao da je sve to politički motivirano. Obećavati povećanje plaće ljudima je vrlo, vrlo cinično, smatra Jašić.
Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin ne dijeli, barem ne na prvu, mišljenje kolegice.
„A morat ćemo i bez njih“, odgovorio je na naš upit kako će se ukidanje tih sredstava manifestirati na Grad koji vodi.
Buzet je 2021. od prireza prihodovao 1,4 milijuna kuna, 2022. 1,3 milijuna kuna, a za prvih tri mjeseca ove godine 161.552 eura.
- Mene daleko više brine to što je u vrijeme Milanovićeve (Zorana Milanovića, op.n.) Vlade došlo do ukidanja brdsko-planinskog područja zato što smo još lani na toj osnovi povlačili 750 tisuća kuna, 2021. godine 1,5 milijuna, 2020. godine tri milijuna kuna, a od ove ne povlačimo ništa.
Ipak, izražava bojazan prema eventualnim drugim promjenama.
- Ne daj bože da nam diraju u porez na dohodak i da se povećava osobni dobitak! Razumijem da je sav teret u zadnjih dvije godine, od korone, do rata u Ukrajini i udar na energente bio na Vladi, ali kada imate ukidanje brdsko-planinskog statusa i prireza, onda mi barem ostavi dohodak, gdje smo mi (Buzet, op.n.) 2021. ostvarili prihod od 14 milijuna kuna, a 2022. 18,2 milijuna kuna.
O najavama porezne reforme htjeli smo razgovarati i s gradonačelnikom Poreča, IDS-ovim Lorisom Peršurićem, koji je ujedno i potpredsjednik Udruge gradova, no on nije bio voljan javiti se na telefon ili odgovoriti na SMS poruku.
Poreč i Novigrad su, inače, jedini gradovi u Istri koji nemaju prirez. A što se općina tiče to su Grožnjan, Oprtalj, Brtonigla, Motovun, Kršan, Pićan, Vrsar, Funtan i Tar-Vabriga. Nakon Pule i Pazina, najveću stopu prireza ima Grad Vodnjan sa sedam i pol posto.
Razgovorljiv nije bio ni pulski gradonačelnik Filip Zoričić. Iako je u srijedu za Jutarnji list, između ostalog, rekao da se spekulira i o dodatnim korekcijama stopa poreza na dohodak, „što bi zajedno s gubitkom prireza značilo najmanje četiri milijuna eura manje, a to bi značajno utjecalo na planiranje za iduću godinu“, za Istru24 je tek, odgovarajući na pitanje hoće li ukidanje prireza značiti poskupljenje nekih usluga za građane, rekao: „O uslugama kada vidimo cijeli paket mjera“.
Zna li Zoričić nešto što ostali (grado)načelnici koji otvoreno lobiraju protiv ovakve porezne reforme ne znaju ili mu je gubitak od nekoliko milijuna eura teško kritizirati zato što ga najavljuje HDZ-ova Vlada, a u Vijeću mu HDZ-ovci drže većinu, ostaje za vidjeti.
Zanimljivo je da od općina najveći prirez u Istri ima Sveti Petar u Šumi, općina kojom suvereno vlada upravo HDZ.
Puno konkretniji bili su IDS-ovci Dalibor Paus i Valter Glavičić.
Tako je labinski gradonačelnik Valter Glavičić kazao da sigurno svakom građaninu puno znači bilo kakvo porezno rasterećenje. Na prvu je, smatra, takva odluka dobra. Međutim...
- Kada to svedeš na to da sve samo prebaciš na gradove, općine i županije i na taj način, ukidanjem prireza, indirektno u prvom trenutku ispoliš izvršnu vlast, a u konačnici će građani imati manju uslugu, onda si opet sve prelomio preko leđa građana. Ovo je kozmetička forma, nikakva prava reforma. Sve će se svest ili na lošiju uslugu građanima ili na veći namet. Ovo nije pravi put. Treba smoći hrabrosti i provesti prave strukturalne reforme u društvu, veli Glavičić.
O tome kako će se, ako do toga dođe, Labin nositi s time, labinski je gradonačelnik je na liniji s Tomaševićem: „Ili ćemo morati nadoknaditi manjak na način da građanima dignemo neki drugi namet, recimo komunalnu naknadu, ili smanjiti uslugu".
Predsjednik IDS-a Dalibor Paus ujedno je i načelnik Barbana, gdje je prirez pet posto. Paus kaže da je stav njegove stranke da je pohvalno što se rasterećuju porezi na rad jer to na neki način povećava prihode građanima, „ali ovo nije povećanje njihovog prihoda, nego je uzimanje opet od tih istih građana“.
- Jer građani će u jedinicama lokalne samouprave gdje postoji prirez, a prirez je uveden zato što je bilo potrebno uvesti neku uslugu, izgubiti na kvaliteti usluge.
Govoreći o Barbanu pojašnjava da je razina prireza u toj Općini na godišnjoj razini otprilike 500 tisuća kuna, što, kaže, na prvu ne izgleda mnogo, ali je na razini proračuna to poprilično puno.
- A da ne govorimo o tome da se radi o općim prihodima, a ne namjenskim. To je nešto s čime krpate i komunalni dio i socijalu i sve ostalo, zaključuje šef IDS-a.
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
