Građanski odgoj u barbanskoj osnovnoj školi provodi se već pet godina. Profesorica Grgorinić: "Odgajamo aktivne male građane"

U hrvatskim osnovnim školama se od školske godine 2019./2020. provodi eksperimentalni program pod nazivom Škola za život sa svrhom ispitivanja primjenjivosti novih kurikuluma. Ona uključuje poučavanje međupredmetnih tema, a u jednu od njih spada i Građanski odgoj i obrazovanje.

U najvećem istarskom gradu, Puli, Građanski odgoj provodi se samo u OŠ Šijana, a za ostale se škole tek najavljuje, i to za sljedeću školsku godinu.

Ilustracija

Barban uspješno preuzeo riječki model

Grad Rijeka od školske godine 2016./2017. učenicima viših razreda osnovnih škola omogućava pohađanje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje. U tu je svrhu Grad izradio Priručnik za učenike, a potom i internetsku stranicu. Provodi se kao izvannastavna aktivnost, dvaput tjedno u višim razredima.

Riječki je model ubrzo preuzela Osnovna škola Jure Filipovića Barban, i to još u listopadu 2018. godine.

Prije provođenja organizirane su edukacije za po dva učitelja iz svake škole, a vodili su ih članovi GOOD inicijative i članice Centra za građanske inicijative Poreč.

Obrazovanjem protiv korupcije

Obuhvaćale su sedam modula: Uvod u ljudska prava, Participativnu metodiku, Političku pismenost, Medijsku pismenost, Obrazovanje protiv korupcije, Volontiranje i Medijaciju. Iz Osnovne škole Jure Filipović Barban edukacije su prošle učiteljice Danijela Grgorinić i Tatjana Petrić-Lui.

Iste godine kreće nastava u 5. i 6. razredima. Učenici su dobili svoje udžbenike, a učiteljice Pripreme za izvođenje nastave.

-Radimo dva sata tjedno sa svakim razredom, a koristimo se i materijalima Foruma za slobodu odgoja. Na kraju prve godine provedbe ove izvannastavne aktivnosti bili su izuzetno zadovoljni roditelji i učenici, kaže nam Danijela Grgorinić, inače profesorica hrvatskog i talijanskog jezika i književnosti te diplomirana bibliotekarica.

Odgajamo uzorne male građane

Njezina kolegica, Tatjana Petrić-Lui, profesorica je talijanskog jezika i književnosti. Obje su se, kažu nam, odlučile za Građanski odgoj i obrazovanje zbog manjka nastavnih sati, no na kraju su uvidjele kako je time njihov poziv postao kompletniji.

-O radu se dogovaramo s djecom. Bilo je važno stvoriti pozitivno i poticajno okruženje u kojem će oni moći izreći svoje stavove i promišljanja, ali i učiti o ljudskim pravima, demokraciji, toleranciji, utjecaju medija na svakodnevni život, diskriminatornim pojavama u društvu te tako postati uzorni, aktivni mali građani, govori Grgorinić.

Prve se godine krenulo vrlo entuzijastično. Posjetili smo lokalnu trgovinu i educirali se o pravima potrošača, a na Dan medijske pismenosti posjetili smo pulski Centar HRT-a. Izrađivali smo klupe od paleta, pripremali zdrave smoothie, posjetili smo Hrvatski sabor i snimili filmić o korupciji, pojašnjava nam profesorica Grgorinić.

Dolaskom pandemije postalo je teško održavati ovu izvannastavnu aktivnost zbog mnogih mjera, stoga se stalo s terenskom nastavom.

Od ove školske godine mladi Barbanci nastavili su s provođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja u koji su sad već uključeni i učenici 7. i 8. razreda.

Grgorinić trenutno u školi sama provodi ovu izvannastavnu aktivnost, a zainteresiranost učenika ne opada. Rado, kaže, pohađaju nastavu upravo zbog pristupa predmetu za koji učiteljici govore da je ugodan i neopterećujući.

I dok se u većem dijelu zemlje još uvijek raspravlja o tome kako je Građanski odgoj ideologija, kako mu je program loš ili, pak, da se ionako već provodi kroz druge predmete, u Barbanu će uskoro, zahvaljujući entuzijazmu profesora, učenika i roditelja, ući u petu godinu njegova provođenja i odgajanja uzornih malih građana.