Zelena Istra više je puta tražila informacije o tome koje projekte Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) financira u inozemstvu. No, HBOR je na gotovo svaki zahtjev Zelene Istre odbio pružiti informacije o izvoznim projektima, odnosno javnom novcu. Pravo Zelene Istre na pristup tim informacijama u svakom je slučaju pravomoćnom presudom potvrdio Visoki upravni sud, a u nekoliko navrata i Vrhovni sud. U presudama je istaknuto temeljno pravo građana da kao nositelji suvereniteta obavljaju kontrolu trošenja javnih sredstava, uključujući i rada HBOR-a, koji svoje poslove obavlja sukladno propisima o državnim potporama i kojeg u konačnici financiraju građani i pravne osobe.
No izmjenana Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima se, prema mišljenju Zelene Istre, to pravo sužava, postavlja se pitanje hoće li sudovi biti u mogućnosti obraniti svoja ranija stajališta u budućoj praksi. Stoga je ova ekološka udruga iz Istre odlučila predložiti Ustavnom sudu ocjenu ustavnosti Zakona o pravu na pristup informacijama.
HBOR je hrvatska izvozno-kreditna agencija, dok su izvozno kreditne agencije važan izvor javnog novca za neke od najštetnijih industrija na planetu, poput industrije fosilnih goriva. "U zemljama u razvoju te politički nestabilnim zemljama", kaže Dunja Mickov iz Zelene Istre, "a fosilni projekti često imaju negativne utjecaje na okoliš i ljudska prava – kaže Mickov.
Riječ je o netransparetnost izvozno-kreditih agencija. Unatoč velikom obrtu javnog novca izvozno-kreditne agencije nisu podvrgnute javnom nadzoru poput razvojnih banki, dok je netransparentnost vrlo često obilježje njihovog poslovanja. Tako i HBOR, koji je u stopostotnom vlasništvu RH gotovo uopće ne objavljuje informacije o projektima koje financira, pravdajući se bankovnom tajnom.
Što kaže Ustav
Pravo na pristup informacijama u demokratskom društvu štiti građane od korupcije vlasti i lošeg upravljanja? U Hrvatskoj je ono Ustavom zajamčeno. Ustav propisuje da se pravo na pristup informacijama može ograničiti isključivo zakonom te kada je to nužno u slobodnom i demokratskom društvu. U stavku 4. članka 38. Ustava stoji kako se "jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom."
- U najnovijim izmjenama i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama postoje odredbe koje nisu u skladu s time što propisuje Ustav, kao ni s bogatom sudskom praksom te europskom pravnom stečevinom. Ove odredbe ugrožavaju realizaciju prava na pristup informacijama. Zato Ustavnom sudu Zelena Istra predlaže ocjenu njihove ustavnosti – kaže Dunja Mickov, udruge s višegodišnjim iskustvom u području prava na pristup informacijama. Zelena Istra je prijedlog za ocjenu ustavnosti izradila u suradnji s pravnim stručnjakom Ivanom Šprajcem koji je Ustavnom sudu uspješno predložio ukidanje pojedinih neustavnih članaka Zakona o javnoj nabavi.
- Ustav propisuje da se pravo na pristup informacijama može ograničiti samo zakonom, a ne i propisima. No, članak 15. omogućuje tijelima javne vlasti, koja su obveznici primjene Zakona, da podzakonskim aktima – primjerice, internim pravilnikom ili odlukom protuustavno ograniče pristup informacijama pozivajući se na zaštitu osobnih podataka – objašnjava Mickov.
Sužavanje pristupa informacijama o javnom novcu ne može se opravdati vrijednostima slobodnog i demokratskog društva. U ranijoj verziji Zakona javnosti bile su, bez propitivanja javnog interesa, dostupne sve informacije o raspolaganju javnim sredstvima, osim klasificiranih, od važnosti za nacionalnu sigurnost. Temeljem ove odredbe utvrdila se praksa Visokog upravnog suda, dokazana i presudama Vrhovnog suda RH.
Novela članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama suzila je pristup javnosti informacijama o raspolaganju javnim sredstvima. Sada su bez propitivanja javnog interesa dostupne isključivo informacije koje se odnose na osobno ime, naziv, iznos i namjenu javnih sredstava.
- U brojnim presudama Visoki upravni i Vrhovni sud navode da je kontrola korištenja sredstava iz državnog proračuna u interesu svih građana, da građani imaju pravo znati o potrošnji javnih sredstava te da podaci o raspolaganju javnim sredstvima moraju biti dostupni svakome – ističe Mickov – koja se ispred Zelene Istre više puta zalagala za pravo na pristup informacijama o javnom novcu. Primjerice, takve su informacije i one o porijeklu ugljena koji se koristi u TE Plomin, a kojeg HEP kupuje javnim novcem.
Iz Konačnog prijedloga novele Zakona proizlazi da je Vlada RH odlučila ograničiti pristup informacijama o javnom novcu zato što ne prihvaća dobro utvrđenu sudsku praksu prema kojoj se javni interes vezan uz informacije o javnom novcu nije propitivao te, posljedično tome, na zahtjeve za pristup informacijama o javnom novcu nije bilo moguće primijeniti institut zloupotrebe prava na pristup informacijama.
- Ovo je nelegitimni motiv za izmjene Zakona koji je u ranijoj verziji odlično funkcionirao te je bio u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde - ističe Mickov.
Iz europske pravne stečevine i sudske prakse, naime, proizlazi da su informacije o javnom novcu uvijek blisko vezane za javni interes. One oduvijek i beziznimno privlače pažnju javnosti jer se tiču funkcioniranja društva. Radi se o nedvojbeno društveno relevantnim informacijama. - Niti jednom vrijednosti slobodnog i demokratskog društva ne može se opravdati sužavanje pristupa informacijama o javnom novcu – tvrdi Mickov.
Zelena Istra predlaže Ustavnom sudu i ukidanje odredbe kojom se definira da je odgovorna osoba za primjenu Zakona te izvršavanje naloga Povjerenika za informiranje „čelnik tijela odnosno osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje tijela javne vlasti”.
Naime, na ovaj način odgovornom osobom je proglašeno više osoba, što dovodi do problema ustanovljavanja odgovornosti u postupcima na prekršajnim sudovima. Primjerice, u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu RH, odgovorne bi mogle biti sve osobe u višečlanoj upravi, koje imaju ovlast zastupanja.
- Potrebno je precizno odrediti odgovornu osobu, po mogućnosti samo jednu osobu u svakom tijelu javne vlasti, kako bi se osigurala realizacija prava na pristup informacijama u postupcima na prekršajnim sudovima. U javnim ustanovama, odgovorna bi osoba mogla biti ravnatelj, u JLRS načelnik, gradonačelnik i župan, u trgovačkom društvu predsjednik uprave – kaže Mickov.
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
