Hrvatska poljoprivredna komora poziva na radikalan odstrel divljih svinja, traže uključivanje i vojske

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra kako prekomjerna populacija divljih svinja uzrokuje neprihvatljivo i nekontrolirano visoke štete na usjevima, a rješenje vidi u "drastičnom" odstrjelu divljih svinja te strožoj kontroli brojnosti divljači.

Kaže da visoke štete izazivaju ogroman revolt poljoprivrednika i dovode do sve češćeg odustajanja od proizvodnje, a da bi u rješavanje problema trebalo uključiti Hrvatsku vojsku, kako bi se između ostalog spriječilo daljnje širenje bolesti afričke svinjske kuge (ASK). Također, zalaže se i za legalizaciju lovnih klopki na poljoprivrednom zemljištu.

HPK traži hitno donošenje uredbe Ministarstva poljoprivrede o potpunom odstrelu divljih svinja, koje su, osim što prave ogromne štete i ogroman "rezervoar" bolesti ASK, koja se širi i prijeti opstanku svinjogojstva u Hrvatskoj, istaknuto je u utorak u priopćenju.

HPK će u četvrtak na temu šteta od divljači organizirati sjednicu Upravnog odbora koja će biti otvorena za javnost, a očekuje da će ispred resornog ministarstva na nju doći državni tajnik Marinko Beljo.

Ističu kako su sazvali hitnu sjednicu jer je situacija na terenu izmakla kontroli. 

"Došli smo do zida. Naša je obaveza da javnosti i nadležnima kažemo istinu - hrvatski seljak na vlastitoj zemlji više ne može proizvoditi hranu. Mi poljoprivrednici razumijemo i ekologiju i zaštitu prirode kao i udruge za zaštitu životinja. Ali moramo povući jasnu crtu te iznijeti stav kako zaštita divljači ne može i nikada ne smije biti važnija od proizvodnje hrane za hrvatski narod. Proizvodnja hrane je pitanje nacionalne sigurnosti ove države“, rekao je predsjednik HPK Željko Mihelić u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Prema izvješćima s terena, primjerice iz dijelova Istre, Međimurja i Slavonije, u 2025. i početkom 2026. štete na usjevima kukuruza, soje, suncokreta te u maslinicima narasle su do te mjere da dio poljoprivrednika potpuno odustaje od sjetve ili uzgoja na kritičnim parcelama, upozoravaju iz Komore.

Dodaju i da glavni razlog nepostojanja preciznih podataka o štetama od divljači na usjevima leži i u tome što poljoprivrednici, razočarani sporom administracijom i malim naknadama, često uopće ne prijavljuju štetu lovačkim društvima.