Dio je to sadržaja ovogodišnje “Izjave za sjećanje SNV-a” u kojoj navode da je od 1.800 nestalih, koje se još traži, približno podjednak broj Hrvata i Srba
Dio je to sadržaja ovogodišnje “Izjave za sjećanje SNV-a” u kojoj navode da je od 1.800 nestalih, koje se još traži, približno podjednak broj Hrvata i Srba
Srpsko narodno vijeće (SNV) pozvat će u srijedu s komemoracije za žrtve tijekom VRO “Oluja” u Deringaju, i Zagreb i Beograd “da se posvete rješavnju pitanja nestalih”, te da to prihvate kao zajedničku obavezu, jer se, ističu, “jedino tako mogu smanjiti ratne traume”.
Dio je to sadržaja ovogodišnje “Izjave za sjećanje SNV-a” u kojoj navode da je od 1.800 nestalih, koje se još traži, približno podjednak broj Hrvata i Srba.
Danas prije podne ta će izjava biti i pročitana u Deringaju kod Gračaca, gdje se, kako kažu organizatori, žele prisjetiti mještana ovog i drugih sela gračačke okolice koji su izgubili živote u valu nasilja ljeta i jeseni 1995. godine.
Za njih je "27. godišnjica VRO „Oluje“ prilika “da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995., kao i da se s javnošću podijeli sjećanje na stradanje Srba za vrijeme „Oluje“, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama.
“Od toga se njihovi historijski zavičaji do danas nisu oporavili i teško da će se oporaviti. A zbog toga nema ni osjećaja javne odgovornosti ni odgovornosti onih koji su za to pojedinačno odgovorni”, stoji u Izjavi.
Kritizira se ovim povodom i to “da se obilježavanje VRO „Oluje“ i obilježavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala, pretvara u nastavak ratovanja, upotrebljavaju se žrtve za političke potrebe, a time se zloupotrebljava njihovo stradanje.
Time se i ratnici i stradalnici “još jednom pretvaraju u sredstva za širenje mržnje i netolerancije”, a suprotno tomu i Beograd i Zagreb trebaju se “vratiti suradnji u pitanjima ratnih zločina, što im je obaveza kao članicama UN-a i Hrvatskoj kao članici EU-a i Srbiji kao kandidatkinji za članstvo.
“Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost bilo pravednost sudskih postupaka, a nakon 27 godina od završetka rata trebali bismo biti mnogo više posvećeni miru negoli ratu i imati više empatije za stradanje drugog, svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opće političke dobrobiti” zaključak je Izjave.
Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom na godišnjoj razini. Veću stopu od Hrvatske u lipnju su imale samo Estonija (5,2 posto) i Slovačka (4,6 posto)
"Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti", riječi su koje je Josip Reihl - Kir izgovorio ni mjesec dana prije nego je 1. srpnja 1991., na putu u Tenje na pregovore s lokalnim Srbima, ubijen zbog svojih napora da u vrtlogu eskalacija međuetničke mržnje pokuša spriječiti nasilje * Važno je da nove generacije, pogotovo u današnjem kontekstu, uče o ostavštini mirovnjaka i velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl - Kir, izjavila je Sandra Benčić
Kroz pet tematski zasebnih, ali i povezanih interdisciplinarnih izložbi Muzej će posjetiteljima evocirati i dočarati fjaku kao "dragocjeno kulturno i baštinsko blago, duboko ukorijenjeno u tradiciji dalmatinskog načina života"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
