Jakovčić: "Županije ovakve nisu niti potrebne! Mi ovdje raspravljamo o tisuću eura po glavi stanovnika"

Na današnjoj sjednici Županijske skupštine pred vijećnicima se našao proračun za 2024. godinu u prvom čitanju, a nakon toga će vijećnici imati rok za podnošenje amandmana do kraja studenog. Nakon što budu razmatrani amandmani, proračun će se u drugom čitanju do kraja godine ponovno naći na vijećničkim klupama. Proračun za iduću godinu predložen je u iznosu od 207,7 milijuna eura, a predlagatelj, župan Istarske županije Boris Miletić naglasio je da se radi o najvažnijem dokumentu iz kojeg se vidi kontinuitet velikih investicijskih ciklusa te prvenstveno usmjeravanje sredstava u važna područja kao što su zdravstvo, socijala i obrazovanje te energetika i zaštita okoliša.

U dijelu rasprave u ime Kluba vijećnika HDZ-a Mario Bratulić je pohvalio 31 milijun eura planiranih za investicije, kao i tri milijuna koliko se namjerava utrošiti u adaptaciju zgrade bivše Mornaričke bolnice u Puli za smještaj medicinskog osoblja. Također, ukazao je i na dobro planiranje da se putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nadograde škole. Svojevrsnu kritiku, odnosno sugestiju, uputio je na, po njegovom mišljenju, premalo doznačenih sredstava za turizam i kulturu.

Mario Bratulić

- Lani nisam to komentirao, ali sada hoću jer smatram da je samo 2 posto proračuna, koliko se daje Odjelu za turizam, premalo. Barem je kozmetički trebalo dignuti taj postotak. I dva posto Odjelu za kulturu je također premalo. Ako imate mogućnosti, iskorigirajte to, rekao je Bratulić te najavio amandmane na proračun.

Vijećnik IDS-a Ivan Jakovčić u svom je nastupu istaknuo premalo sredstava koliko županija ima na raspolaganju da bi zadovoljili svačije želje.

- Zašto su osnovane županije? Pa zato da bi išle na živce građanima. To se vidi i u proračunu. Županije, takve kakve jesu, nisu ni potrebne! Zašto? Mi ovdje raspravljamo o proračunu, padaju ideje, prijedlozi, amandmani, a na kraju zapravo pričamo o svega tisuću eura po glavi stanovnika Istre. Ja se slažem s kolegom iz HDZ-a kada govori da treba pomoći turizmu. Naravno, ali dajte pare! Lako ćemo pomoći turizmu. Ova država, ovako kako je organizirana, funkcionira totalno centralizirano. Kako pomoći građaninu Istre s tisuću eura. To nema smisla. Neki gradovi još uvijek i imaju smisla, pogotovo oni koji imaju turizam, ali nikada, niti jedna politička stranka, osim one koju sam i ja vodio, nije iskreno zagovarala decentralizaciju. A u Ustavu lijepo piše što županija treba činiti. Mi gotovo ništa od toga nemamo, jer nemamo para. Naravno da ću podržati proračun, jer su se župan i suradnici ipak potrudili i napravili najbolje u ovoj situaciji, ali moramo i dalje upozoravati da ovakav županijski sustav nema nikakvog smisla, rezimirao je Jakovčić.

Ivan Jakovčić

Podršku ovakvom proračunu očekivano su dali vijećnici IDS-a pa ga je tako Robert Velenik istaknuo da se treba fokusirati na ostvarivanje ciljeva proračuna koji je ograničen prihodima, a to je pomoć najranjivijim skupinama građana kao što stariji, bolesni i djeca. Smatra da je, ovakav kakav je predložen, proračun ostvariv, te da najslabija karika nije turizam jer se on "može brinuti sam o sebi". "Proračun ocrtava potrebe Istre i Istrijana", rezimirao je Velenik, a Irena Peruško istaknula da je proračun razvojan i socijalan te ga zato treba i podržati.

Župan Miletić, odgovarajući na primjedbe vijećnika, složio se s Ivanom Jakovčićem i rekao da je proračun doista planiran u iznosu koji odgovara iznosu od tisuću eura po glavi stanovnika, ponekad i manje, te da je nerijetko županijski proračun kao "protočni bojler" prema proračunskim korisnicima, a da Županija za svoje projekte raspolaže zapravo sa svega 74 milijuna od ukupno 207 milijuna eura.

Vijećnici su u nastavku raspravljali i o prijedlogu nove Mreže javne zdravstvene službe za bolničke djelatnosti i nove Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza u Istarskoj županiji. Kako je uvodno pojasnila pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Gordana Antić, 6. listopada bili su na sastanku s ministrom i uvidjeli da su uvaženi zahtjevi svih hrvatskih županija, osim Istarske. Na tu opasku, ministar im je rekao da je nacrt prijedloga već bio na javnom čitanju i neka napišu prigovor, da bi svega dva dana kasnije nova mreža bila objavljena u Narodnim novinama.

Dr. Gordana Antić

- Što su drugi dobili? Grad Zagreb je, recimo, dobio 25 timova T1 i 10 timova T2, Ivanić-Grad je imao po jedan tim T1 i T2, a sada su dobili 20 timova T1 i 15 timova T2. Ministarstvo je ovaj put doista bilo široke ruke, jer, kako je rekao ministar, ne želi više zatvorena vrata i pritom gledao na nas. Sada smo napisali prigovor i ponovno obrazložili naše zahtjeve, jer dobili smo svega tri trima od pet traženih, odnosno nismo dobili T2 timove za Rovinj i Pazin niti tim u pripravnosti za Buzet. Od 27 traženih timova za sanitetski prijevoz, dobili smo ih 22. Mi ćemo poslati naše primjedbe, ali će naša ustanova i dalje funkcionirati isto, da tako kažem na istarski način, odnosno stiže vozilo koje je najbliže. Dodatni problem je naravno gdje naći zaposlenike, jer u svakom timu je planirano da bude prvostupnik sestra i medicinska sestra koja bi trebala i voziti, ali ja mislim da ćemo kao nadstandard i dalje koristiti vozača s edukacijom, iako, na žalost, nema niti vozača na tržištu, rekla je dr. Antić.

Dodala je kako se trenutno ustrojava sustav sanitetskog prijevoza s pilot-projektom prijavno-dojavne službe, jer se sanitetski prijevoz povećao za 36 posto u tri godine, vjerojatno kao posljedica nedostatka liječnika u pulskoj bolnici zbog čega se pacijenti voze u druge ustanove. Također, naglasila je da će nastojati smanjiti sanitetski prijevoz do bolnice unutar domova za starije, na način da će specijalista dolaziti pacijentima u domove, što je i kvalitetnija usluga korisnicima.

- Što se tiče bolničke mreže, dobili smo zadatak da je predložimo zajedno s Općom bolnicom Pula, što smo i učinili. Novom mrežom smanjio bi se broj postelja, a povećao broj stolaca, što samo znači da se smanjuje broj ležećih pacijenata, onih koji idu u dnevne zahvate, koje, kad obave, budu otpušteni, a sve kako bi se smanjili troškovi. Dobro je u novoj mreži što se broj palijativnih kreveta s 5 povećao na 15, što je i naredba EU-a da se poveća broj palijativnih postelja. Za hospicij tražimo 14 palijativnih postelja, a u domovima zdravlja povećanje sa 16 na 35. Postelje za dugotrajno liječenje, Opća bolnica Pula je odbila jer nemaju resurse, a uglavnom je tu riječ o posteljama za socijalne potrebe koje su vezane uz neku kroničnu bolest, navela je dr. Antić, a na primjedbu o nedostatku helikopterske hitne službe za Istru, odgovorila da Istra može koristiti helikoptere stacionirane na Krku.

- Za hitni zračni prijevoz koristit ćemo onaj na Krku, iako je to za područje sjeverozapadnog dijela Istre puno sporija verzija od one da idemo cestovnim putem, kao i za sve ostale dijelove Istre gdje smo također brži vozilom, nego helikopterom. Međutim, planiramo koristiti helikoptersku službu za sve one pacijente koji nisu superhitni, jer će nam u tom slučaju ostati na raspolaganju naš tim u vozilu, rekla je dr. Antić.

Koviljka Aškić, nezavisna županijska vijećnica istaknula je da proračun treba sagledavati ili u smislu Istre kao destinacije ili Istre-zavičaja.

Koviljka Aškić

- Ja bih voljela živjeti u Istri koja je naš zavičaj i zato ovakav proračun neću podržati, jer najveći dobitnik, u proračunu, suprotno mišljenju vijećnika Marija Bratulića, su upravo Upravni odjel za turizma koji je umjesto dosadašnjih 1,08 milijuna sada dobio 1,2 milijuna eura, te Odjel za kulturu i zavičajnost kojem je s dosadašnjih 1,5 milijuna sada namijenjeno 1,7 milijuna. Podržavam dio izdvajanja za zdravstvo i socijalu i tu mislim da radimo dobar posao. Gubitnici u ovom proračunu su zapravo Odjel za održivi razvoj. Puna su vam usta održivog razvoja, turizma, zelene tranzicije, kružne ekonomije, ali sredstva planirana u proračunu govore drugačije. Tu se planira, umjesto dosadašnjih 5, u 2024. godini 4,5 milijuna eura, dok projekcije za 2025. i 2026. padaju i na 3,5 milijuna. Dakle, sve manje i manje. Gubitnik je i Javna ustanova Natura Histrica. S dosadašnjih 1,5 milijuna, pada na 825 tisuća, a u projekcijama proračuna još i manje, nepunih 630 tisuća. Ako razmislimo da je Istra naš zavičaj, turizam je bitan, ali u svijetlu smanjenja broja stanovnika pogotovo u centralnom dijelu Istre, gdje cijela područja postaju isključivo destinacije i gdje dolaze samo turisti u kuće za odmor i pokoji agroturizam, u tom svijetlu da imamo užasno lošu cestovnu infrastrukturu, pogledajte Sovinjak, Lanišće..., pitam se kako namjeravate razvijati turizam? Ja mislim da bi trebali poboljšati i podići kvalitetu usluga, poput biciklizma, kulturnog turizma..., da ljudi ostanu živjeti u svojim zajednicama, bave se tradicijskim obrtima. Turisti dolaze u zavičaj, dolaze po autohtoni doživljaj. Natura Histrica novim zakonima ima sve veće obveze, poput zapošljavanja čuvara prirode, nadzor pomorskog dobra, a otkuda će to kada im smanjujemo proračun, rezimirala je Aškić.

Dodala je također kako smatra da je dobitnik i Odjel za kulturu, zajedno s Istarskom kulturnom agencijom koja, ustvrdila je, 95 posto proračuna troši samo na zaposlene.

- Ja bih im smanjila prihod, ali u projekciji i ukinula, kao i sve one korisnike za koje ne postoji razlog da postoje, osim što ljudi primaju plaću. To treba ukinuti. Gledajte i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, on je vanproračunski korisnik, a kada je napravio kakvu analizu na tržnici?! Izgubili su veći dio certificiranih metoda koje sada rade druge ustanove, rekla je Aškić.

Odgovorio joj je župan Miletić koji je rekao da niti Odjel za održivi razvoj niti Natura Histrica nisu gubitnici.

- Svaki korisnik u određenom razdoblju realizira određene projekte koji se financiraju iz EU fondova, stoga ta sredstva nisu predviđena pod stavkom korisnika već pod stavkom rezerviranih sredstava. Kada se natječaj realizira tada se, kroz rebalans proračuna, ta sredstva prebacuju iz rezervacije na stavku korisnika. Natura Histrica, kao i Odjel, imaju sredstva na razini financiranja dostatnih za obavljanje djelatnosti ili na razini prošle godine ili čak nešto više. Ponavljam, kada se novi projekti ugovore, rebalansom će se uvrstiti taj iznos u njihov razdjel. Stoga nije istina da su gubitnici, rekao je Miletić.

Odgovarajući na upitnu svrsishodnost Istarske kulturne agencije, župan Miletić je rekao da se oni bave privlačenjem filmske industrije te da je cost benefit analiza pokazala da je postojanje opravdano i da ima pozitivan učinak.

- Možda mi nemamo koristi koje idu izravno u proračun, ali imamo i kroz broj ljudi koji ovdje u Istri nađu svoj posao, brojni smještajni kapaciteti se pune i izvan sezone, snimaju se filmovi, dolazi filmska produkcija. To županiji donosi novac, ne direktno kao prihod proračuna, ali kroz smještaj, hranu, iznajmljivanje opreme, honorare... investicija se vraća i to više nego je uloženo, u dobrobit zajednice. I zato postojanje agencije ima smisla. Istra ima puno veći potencija za filmsku industriju nego što je danas iskorišteno, ali uz određene infrastrukturne preduvjete, mogli bi osim scena na otvorenom, kada bi se izgradio i napravio filmski studio, snimati u zatvorenom i u konačnici to producirati, zaključio je župan.