Još jedna preopterećena karika zdravstvene skrbi. Tatjana Čemerikić: "Dosegli smo krajnje granice kapaciteta"

Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije, osim hitne medicinske pomoći, u svojoj nadležnosti ima i sanitetski prijevoz s ispostavama u Puli, Pazinu, Buzetu, Umagu, Labinu, Poreču i Rovinju.

O radu timova sanitetskih prijevoza i njihovom kapacitetu razgovarali smo s Tatjanom Čemerikić, ravnateljicom Nastavnog zavoda za hitnu medicinu IŽ.

Sanitetski prijevozi uključuju prijeme i otpuste iz bolnica, premještaje među ustanovama, kontrolne preglede, dijagnostičke i terapijske postupke. Osim toga, svaki dan se obavi između 40 i 60 redovitih prijevoza onkoloških i dijaliziranih pacijenata.

"Osim unutar Istre, prijevozi se svakodnevno obavljaju i prema bolnicama u Rijeci, Zagrebu, te prema drugim specijaliziranim ustanovama širom Republike Hrvatske – uključujući KBC Split, KBC Osijek, kao i rehabilitacijske i specijalne bolnice u Krapini, Varaždinu, Lipiku, na Rabu i drugdje", kaže nam ravnateljica Čemerikić.

Tatjana Čemerikić

Navodi kako se obujam posla i broj sanitetskih prijevoza značajno povećao nakon pandemije.

"Naši timovi svakodnevno obave između 120 i 130 sanitetskih prijevoza, što je značajno iznad prosjeka u odnosu na druge županije. Za usporedbu, prije COVID-krize obavljalo se 60 do 70 sanitetskih prijevoza dnevno. Ukupno se pritom prijeđe između 5.500 i 6.500 kilometara dnevno, bez prekida – 365 dana u godini, neovisno o vremenskim prilikama ili stanju na cestama."

Oko trećinu tih prijevoza, između 40 i 50 dnevno, obave timovi sanitetskog prijevoza u Puli, a pritom prijeđu oko 1.300 do 2.100 kilometara.

"Posebno treba istaknuti i hitne medicinske prijevoze iz OB Pula prema KBC-u Rijeka ili KBC-u Zagreb, kojih mjesečno bude i više od deset. Iako imamo s HZZO-om ugovoren samo jedan tim za pripravnost, u slučaju potrebe organiziramo i više hitnih prijevoza dnevno, jer smo svjesni odgovornosti koju imamo prema pacijentima", dodala je Tatjana Čemerikić.

Još jedna grana zdravstvenog sustava s manjkom djelatnika

Sanitetski prijevoz nije iznimka u statistikama manjka zaposlenika u zdravstvenoj skrbi. Kako smo nedavno pisali, zaposlenika nedostaje i u Istarskim domovima zdravlja, a u cijeloj Hrvatskoj nedostaje oko 4000 medicinskih tehničara/sestara.

Trenutno su u sanitetskom prijevozu zaposlena 92 djelatnika, a još nedostaju tri medicinske sestre/tehničara. Svakodnevno rade 23 tima sanitetskog prijevoza.

"Iako se taj broj možda čini malen, u praksi on znači dodatno opterećenje za sve postojeće timove", dodaje ravnateljica.

"Natječaji za zapošljavanje stalno su otvoreni, a u suradnji s osnivačem – Istarskom županijom – kontinuirano provodimo stimulativne mjere za privlačenje i zadržavanje kadra. Vjerujemo da će takav pristup dati konkretne rezultate", kaže Čemerikić.

Djelatnici sanitetskog prijevoza u Istarskoj županiji imaju izjednačene koeficijente radnih mjesta s onima u hitnoj medicinskoj službi što je jedini takav primjer u Hrvatskoj. Ravnateljica Tatjana Čemerikić navodi da se time priznaje zahtjevnost i odgovornost rada tih djelatnika.

Tko ima pravo na sanitetski prijevoz?

"Prema pravilima HZZO-a, pravo na sanitetski prijevoz imaju nepokretne i teško pokretne osobe, odnosno one kojima priroda bolesti onemogućava samostalan dolazak na pregled. Sve češće, međutim, zaprimamo naloge za pacijente koji ne spadaju u tu kategoriju, što dodatno opterećuje sustav i smanjuje dostupnost za one kojima je prijevoz uistinu potreban", objašnjava ravnateljica Čemerikić.

Najviše naloga za sanitetski prijevoz izdaju obiteljski liječnici i Opća bolnica Pula. Izdani nalog pacijenti mogu i samostalno poslati prijavno-dojavnoj jedinici sanitetskog prijevoza putem e-maila.

"Kada je broj zaprimljenih naloga veći od raspoloživih resursa, prioritet se daje pacijentima s hitnom ili medicinski neodgodivom potrebom. Situacije u kojima prijevoz nije moguće realizirati istog dana iznimno su rijetke i u pravilu su posljedica više sile – poput nedostupnosti liječnika ili promjene termina u bolnici", dodaje ravnateljica.

"Važno je naglasiti da nijedan nalog ne odbijamo. U suradnji s liječnicima obiteljske medicine uvijek tražimo prvi slobodni termin za realizaciju prijevoza."

"Broj zahtjeva za sanitetskim prijevozom kontinuirano raste, dok su resursi ograničeni. Posebno treba spomenuti da su se do prije nekoliko godina dijalizirani pacijenti prevozili taksijem, uz pokriće HZZO-a. S obzirom na to da više nema dostatnih sredstava za taj vid prijevoza, sanitetska služba u potpunosti pokriva i taj segment, što dodatno opterećuje postojeće kapacitete", objašnjava jedan od razloga dodatnog pritiska na sustav.

Prijavno-dojavna jedinica djeluje dvije godine

Sanitetski prijevoz integriran je u Nastavni zavod za hitnu medicinu 2023. godine, a tada je uspostavljena i prijavno-dojavna jedinica sanitetskog prijevoza. PDJ upravlja svim timova na županijskoj razini, a sve radi osiguranja ravnomjernog pokrivanja cijele županije što je, prema riječima ravnateljice, i postignuto.

"Dvoje dispečera svakodnevno zaprima između 150 i 200 poziva, te obrađuje 90 do 100 elektronskih naloga. Planovi se izrađuju i prilagođavaju u realnom vremenu – jer svaki dan donosi novu logističku stvarnost. Time je omogućeno fleksibilno i učinkovito usmjeravanje timova na područja gdje su najpotrebniji, uz bolju koordinaciju i pravovremenu reakciju na terenu", kaže Čemerikić.

U raspored treba uklopiti i neplanirane vožnje

Raspored je vrlo često popunjen nekoliko dana unaprijed, a najprije zbog velikog broja stalnih višekratnih prijevoza poput onkoloških i dijaliziranih pacijenata te pacijenata koji odlaze na preglede u Pulu, Rijeku, Zagreb i u druge ustanove.

"Značajan udio zauzimaju i planirani otpusti te prijemi u bolnice, dok se svakodnevno pojavljuje i 15 do 18 neplaniranih prijevoza. Riječ je o prijevozima koji nastaju temeljem dnevno izdanih naloga i uputnica liječnika obiteljske medicine. Tu su i otpusti s Objedinjenog hitnog bolničkog prijema OB Pula ili hitni prijevozi iz pulske bolnice prema KBC-u Rijeka ili KBC-u Zagreb, koji zahtijevaju trenutnu realizaciju", dodala je ravnateljica Zavoda.

Obnovljen vozni park

Nakon primopredaje još deset novih vozila Zavodu za hitnu medicinu u srpnju ove godine, župan Boris Miletić kazao je kako je do sada kupljeno 20 vozila za hitnu medicinsku službu i 23 za sanitetski prijevoz, za što je izdvojeno više od 6,6 milijuna eura.

Prema riječima ravnateljice Nastavnog zavoda nova se sanitetska vozila koriste svakodnevno.

"U posljednje dvije i pol godine, zahvaljujući županijskoj potpori, nabavljena su 23 nova vozila za potrebe sanitetskog prijevoza, djelatnici su dodatno educirani, opremljeni novom radnom odjećom i medicinskom opremom – sve s ciljem osiguranja sigurnosti pacijenata i kvalitetnih uvjeta rada za naše djelatnike", potvrđuje ravnateljica Čemerikić.

Primopredaja vozila

"Služba sanitetskog prijevoza Nastavnog zavoda za hitnu medicinu IŽ ima na raspolaganju 23 tima, koji su svakodnevno aktivni i djeluju na području cijele županije, obavljajući ovaj izuzetno zahtjevan i odgovoran posao. Riječ je o jednoj od najvažnijih, ali i najopterećenijih karika zdravstvenog sustava u našoj regiji", objasnila je.

"Naš cilj ostaje isti – pružiti pravovremenu, sigurnu i kvalitetnu uslugu svakom pacijentu. No važno je razumjeti da sustav sanitetskog prijevoza ne funkcionira izolirano. Njegova učinkovitost ovisi o dobroj koordinaciji s liječnicima primarne zdravstvene zaštite, bolničkim ustanovama i drugim dionicima zdravstvenog i socijalnog sustava, kao i o racionalnom korištenju usluge. Na tu temu već smo održali više sastanaka sa svim uključenim dionicima, upravo s ciljem poboljšanja koordinacije i zajedničkog pronalaska rješenja."

"Iako se na prvi pogled doima kao logistička, a ne klinička djelatnost, sanitetski prijevoz u praksi često čini razliku između pravovremenog i odgođenog liječenja – između dostupne i nedostupne zdravstvene usluge", zaključila je na kraju Tatjana Čemerikić.